Sub. svi 30th, 2020

Osijek Express

Vijesti iz Osijeka – Ili dobre ili loše ;)

Siniša Maurus s Mosta uzdaha: Bolje u Segedin, nego u Veneciju :)

5 min read
Siniša Maurus je predsjednik Moto kluba Pannonians. On je čovjek s '1.000.000 kilometara u kotačima', ujedno turistički djelatnik Osijeka. 'Nemiran' u proljeće, ljeto i jesen na motociklu, u zimu na računalu! Svaka dva tjedna donosi priču zbog koje ćete poželjeti na put za njim.
segedin_sinisa_maurus_ (5)

Siniša Maurus je predsjednik Moto kluba Pannonians. On je čovjek s ‘1.000.000 kilometara u kotačima’, ujedno turistički djelatnik Osijeka. ‘Nemiran’ u proljeće, ljeto i jesen na motociklu, u zimu na računalu! Svaka dva tjedna donosi priču zbog koje ćete poželjeti na put za njim.

Razmišljajući o kojem bi gradu mogao napisati nekoliko rečenica, jer sam ih motorom prošao mnoge u zadnjih deset godina, odlučih se za Szeged ili Segedin kao odličnu destinaciju.

Sjedam na motor i preko Duboševice i Baje stižem u Szeged. Kraća varijanta je preko Sombora i Subotice, ali je veća gužva na Horgošu, graničnom prijelazu Srbije i Mađarske.

Segedin je treći po veličini grad u južnoj Mađarskoj na ušću rijeke Mureš u Tisu i regionalni je centar jugoistočnog dijela države i sjedište županije Čongrad.

Povijesno, grad se spominje još u antičko vrijeme, a zanimljivost je Segedina da je u vrijeme velike seobe naroda, Atila hunski vođa imao tu svoje sjedište. Ipak pod imenom Segedin spominje se početkom 12. stoljeća kod kralja Bele III. Krajem 15. stoljeća dobija status slobodnog kraljevskog grada, a početkom 16. stoljeća pada pod vlast Osmanskog carstva u čijem sastavu je bio do oslobođenja, punih 140 godina. Početkom 17. stoljeća vraćen mu je status slobodnog kraljevskog grada i od tada se ubrzano razvija na svim poljima.

Danas ovaj uređeni europski grad popločanih trgova i ornamentalnih građevina, ima više turističkih atrakcija nego mnogi drugi u regiji.

Parkiram motor u blizini Sečenji parka. Ovdje se održavaju brojni festivali i događaji. Park je prepun bisti i spomenika najvažnijih ličnosti mađarske povijesti. Šetajući kroz park ka rijeci Tisi nailazim na Mora Ferenc muzej, jednu od najljepših zgrada neoklasicizma u Segedinu. Nosi ime po mađarskom novinaru i muzikologu. Najpoznatiji je po svojoj zlatnoj kolekciji, koja sadrži oko 10 kilograma čistog zlata, a među najvrijednijim predmetima je i takozvano blago Huna (zlatni artefakti Nagyszéksos). Muzej je osnovan 1896. godine i najviše pažnje posvećuje arheologiji, etnografiji, povijesti  i prirodnim naukama.

Neobaroknu Gradsku kuću je 1883. godine svečano otvorio Car Franjo Josip, a njegove riječi “Segedin će biti ljepši no što je bio” su ovjekovječene
na tabli postavljenoj na stepeništu koje vodi od glavnog ulaza do svečane sale. Pažnju privlači i takozvani Most uzdaha, prolaz koji povezuje Gradsku kuću sa susjednom zgradom, koji je izgrađen radi lakšeg kretanja cara i njegove svite.

Nova sinagoga, sagrađena je 1903. godine, a njen najljepši dio  je kupolasti front koji simbolizira svijet. Poseban razlog za posjetu ovoj građevini mnogi pronalaze u vitražima. Sinagogu, čijom unutrašnjošću dominiraju boje slonovače, bijele i plave, moguće je posjetiti svakog dana, osim subotom.

Još od 1904. godine tisuće tona vode čuvalo se u vodotornju na trgu Sv. Ištvana. Iako danas u njemu vode nema, jer potreba za tim ne postoji, vodotoranj je u potpunosti funkcionalan. U njemu se, pored izložbe, može   vidjeti Fukovo klatno koje dokazuje da se planeta Zemlja okreće oko svoje osi. Ipak, glavni razlog posjete nalazi se na samom vrhu. Sa vodotornja se pruža divan pogled na grad, a u njemu možete uživati svake prve subote u mjesecu (od 10 do 16h) i to od travnja do studenog.

Moglo bi se reći da je toranj uglavnom zatvoren za posjetitelje i da je pristup otežan. Zato ulaznice treba kupiti unaprijed. Ako ništa drugo, u samoj okolini parka nalaze se neki od kafića i restorana koji prave najbolji langoš u gradu, tako da posjet ovom dijelu Segedina svakako nije uzaludan.

Jedna od atrakcija u gradu je glazbeni sat, koji je nalazi prekoputa ulaza u Zavjetnu crkvu, na fasadi zgrade koja okružuje Dom trg, a simbol je Sveučilišta  srednjeg vijeka. Dva puta u toku dana, točno u 12:15 i 17:45 iz sata izađu figurice nastavnika i maturanata proslavljajući kraj školske nastave. Figurice su rezbarene od lipe i u pitanju su poznate osobe iz mađarske povijesti.

Na Dom trgu nalazi se i Zavjetna crkva, koja sa svojih 90+ metara predstavlja najvišu građevinu u Segedinu. Može se pohvaliti jedinstvenim interijerom koji je svrstava i u najfascinantnije građevine u Mađarskoj. Njeni počeci se vezuju za period između dva svjetska rata zbog čega je izgradnja trajala skoro dva desetljeća. Mnoge zanimljivosti prate ovu katedralu. Za početak, nalazi se na Dom trgu koji ima iste dimenzije kao i trg Svetog Marka u Veneciji. Unutar crkve nalaze se najveće orgulje u Europi sa nevjerojatnih 9740 svirala, a sama katedrala ima svoj umjetnički izložbeni prostor koji se nalazi u kripti crkve.

Jedna od ljepših znamenitosti i dobar ‘photoshop’ su i Vrata heroja. Podignuta je u čast 12.000 vojnika koji su poginuli za vrijeme Prvog svjetskog rata. Ideja je bila da se oslikaju svodovi prolaza koji vode k centru Segedina. Motivi su religijski, a čuvari tih „murala“ su kameni vojnici. Sastavni dio prolaza su i ploče sa ispisanim imenima palih mađarskih vojnika. Lokacija ove kapije ima svoju širu priču jer se obilježje nalazi kod trga Aradskih mučenika, na kome su postavljeni mnogi spomenici i spomen ploče iz prethodnih ratova.

Nakon obilaska svih znamenitosti, doduše, ne baš svih, već onih najupečatljivijih sigurno će vam se potreba za hranom i pićem pojačati, te ću nekoliko rečenica i o toj ponudi u gradu.

Za početak morate probati neke od craft piva, recimo  Rozsnyó, Fóti ili Jászapáti. Sve to možete probati u Maltese garden, koji se nalazi u “ajnfortu” jednog bloka zgrada, i  idealno je mjesto za isprobavanje novih piva. Bar je otvorenog tipa sa velikim brojem klupa, lazy bag-ova i ljuljački. Atmosfera je opuštena, a sve je propraćeno dobrom glazbom.

Segedin je grad poznat po dobroj gastro ponudi. Jedan od razloga,  je i paprika koju su donijeli otomanski Turci. Naravno glavni sastojak salame “Pick” je paprika, kao i cijelog niza jela poput lokalnih inačica “sekelji gulaša”  i fiš-paprikaša . Od ostalih jela preporučujem “perkelt”, doboš-tortu, „šolmoi galuške”

Pick Szalámi és Szegedi Paprika Múzeum (Muzej pick salame i segedinske paprike) je jedinstveni muzej lokalnih specijaliteta. Posjetitelji imaju priliku degustirati segedinsku papriku i pik salamu, kao i da ih kupe po diskontnim cijenama.

Ukoliko sam ovim kratkim putopisom zagolicao vašu maštu i želju da i sami posjetite Segedin, mogu sada sjesti na motor i vratiti se u moj Osijek!

Facebook Comments