‘Bezvezna’ mapa ili ne!? Američki igrani film Pompeii smatrao je da je Mursa – jako važna!
Razumije se, postoje i mape i mape. Postoje ozbiljne povijesne analize i procjene značaja gradova tog vremena, ali ne možete se ne složiti kako je u najmanju ruku zanimljivo i ponosno bilo vidjeti kartu Rimskog carstva u američkom igranom filmu Poempeii iz ’14. godine, a koja u 10. minuti filma prikazuje – Mursu. Ne prikazuje Andautoniju, današnjem Zagrebu najbliže rimsko naselje, ne prikazuje niti jednu drugu europsku prijestolnicu u blizini, ništa oko Beča, Praga, Bratislave, Budimpešte, već iz Hrvatske i okolnih europskih zemalja jedino Rim, Pompeje, Veneciju, Salonu (Solin) i Mursu (Osijek). Bila to ‘bezvezna’ karta ili ne, tko god ju je crtao i dodao kadrovima filma, negdje je našao da je u tom trenutku, 79. godine, Mursa bila – jako važna!
Pred zidinama Murse, naime, 351. godine dogodila se bitka između cara Konstancija II, sina i nasljednika cara Konstantina Velikog i Magnencija. Bio je to sudar rimskih vojski istočne i zapadne strane Carstva, povijest kaže svakako jedna od najkrvavijih međusobnih bitaka rimske vojske u povijesti Rimskog carstva. Nakon pobjede, koju je Konstancije dočekao u molitvi u arijanskoj crkvi sv. Mučenika, izvan zidina Murse, Konstancije je u Mursi podigao i trijumfalni slavoluk (čiji ostaci još nisu pronađeni). Na koncu, Mursu su 441. godine razorili Huni.
Ali, evo i još nešto o značaju Murse, današnjeg Osijeka, ovih prostora, a iz vremena puno prije ove bitke, iz vremena kada se i dogodila erupcija Vezuva, o kojoj govori s početka spomenuti igrani film.
Mursa je bila rimska kolonija u Panoniji. Pronađena arheološka građa na širem području današnjeg Osijeka upućuje na zaključak o kontinuiranoj prisutnosti rimske vojske, od vremena Augusta i Tiberija. Arheološka istraživanja pokazala su da je Mursa bila oveće naselje koje su Rimljani osvojili neposredno prije ili za vrijeme Tiberijevog panonskog rata koji je trajao od 12. do 9. godine prije Krista. Naime, nakon osvajanje Murse važnog geostrateškog položaja Rimskog Carstva uvidjelo se da u tom djelu sjeverna granica Carstva ne može biti rijeka Drava, stoga je bila pomaknuta i povučena između dviju utvrda na limesu (Ad Militare i Ad Novas), tj. između današnjih južnobaranjskih mjesta Batine i Zmajevca. Čini se da je u ovom slučaju važnu ulogu odigralo šire gradsko područje Murse čija se cjelovitost možda željela poštivati i u krajevima sjeverno od Drave, jer je naselje bilo smješteno na samoj rijeci. Na tom mjestu uz Dravu prvotno je izgrađen drveno-zemljani kastel, iz kojeg se kasnije razvila kolonija koja je ležala na prostoru Donjega grada. Točna godina proglašenja Murse kolonijom nije pouzdano utvrđena, no na osnovi natpisa pretpostavlja se da se to dogodilo 133. Veliki broj znanstvenika smatra da je u Mursi početkom 2. stoljeća podignut legijski logor, no, nažalost, tu je tvrdnju teško dokazati jer je na tom prostoru izgrađen suvremeni Osijek. Mursa je bila pravokutnog oblika okružena dvostrukim bedemima. Gradsko je područje bilo podijeljeno na blokove zgrada. Grad je imao izgrađen gradski vodovod s kanalizacijom, javne i privatne terme i amfiteatar. Nažalost, danas ne možemo točno utvrditi točan izgled grada jer je na njenom mjestu izgrađen današnji Donji grad prije nego što su izvedena arheološka istraživanja, a mnogi su važni nalazi, zasigurno, zazidani ili utrošeni kao građevinski materijal. Mursa se nalazila na raskrižju rimskih cesta pa je tako kroz nju prolazila cesta prema sjeveru, tj. Akvinkumu, cesta uz Dravu (od Petoviona) je nastavljala na istok do Cibala, Sirmiuma pa do Singiduna, a, također, cestom je bila spojena i s Certissom te jednim odvojkom i s granicom na Dunavu, tj. limesom. Ova dobra prometna povezanost dokazuje da je Mursa, osim vojničkog, bila i važno gospodarsko središte rimske južne Panonije… – stoji među ostalim zapisano na Wikipediji o Mursi, današnjem prostoru Osijeka.
Foto: Youtube (screenshot) & Pixabay (ilustracija)
