2. ožujka 2024.

Osijek Express

Vijesti iz Osijeka – Ili dobre ili loše ;)

Ovdje su krvarili i Ukrajinci ’44. godine! Na svega 40-tak kilometara od Osijeka!

2 min read
Primjerenim se činilo spomenuti ovo danas, a u uvjetima početka rata u Ukrajini, rata između ukrajinskih i ruskih snaga, u trenutku kada gotovo cijeli svijet, svakako Hrvatska, Europska unija i SAD pružaju punu podršku Ukrajini.

Zacijelo znate za grozote Batinske bitke i forsiranja Dunava, usmenu predaju o krvavoj rijeci i razbacanim dijelovima tijela po batinskim krošnjama, no nekako se uvijek zaboravi kako je u Batinskoj bitci poginulo 1.297 pripadnika oslobodilačke vojske, mahom Crvene armije, čije kosti danas leže pod spomenikom Antuna Augustinčića i Memorijalnim kompleksom, a koje je sovjetsko vodstvo regrutiralo dobrim dijelom u Ukrajini. Kod Batine su od 11. do 29. studenog ’44. godine dobrim dijelom, dakle, krvarili Ukrajinci.

Danas je to hrvatsko tlo, danas se ondje vijore ukrajinska i hrvatska zastava, no ’44. godine je taj dio Baranje prelazio iz ruke u ruku Mađara i Jugoslavije, a od mađarske okupacije iz ’41. (od ’20. bio sastavnicom Kraljevine SHS, prije također mađarski), da bi ’45. postao sastavni dio SR Hrvatske.

Od našeg Osijeka do Batine svega je 40-tak kilometara. Na tom mjestu, na mjestu današnjeg spomenika Batinskoj bitci vodila se jedna od najkrvavijih bitaka Drugog svjetskog rata ovih prostora i jedna od onih kojima se mijenjao smjer ratovanja, zauzimala, oslobađala i osvajala područja duboko u Baranji i Mađarskoj, gonilo ‘sile osovine’ dalje od današnjeg hrvatskog teritorija.

Primjerenim se činilo spomenuti ovo danas, a u uvjetima početka rata u Ukrajini, rata između ukrajinskih i ruskih snaga, u trenutku kada gotovo cijeli svijet, svakako Hrvatska, Europska unija i SAD pružaju punu podršku Ukrajini.

U bitci su sudjelovale zajedničke snage dobrim dijelom ukrajinskih postrojbi i vojske nekadašnje Jugoslavije. Dunav su prešli iz Bačke u Baranju, oslobodili Batinu.

U grobnici su pohranjeni posmrtni ostaci poginulih pripadnika Treće ukrajinske fronte.

A na vrhu spomenika je Julka – partizanka koja je, kaže se, prva prešla na desnu obalu Dunava ’44. godine.

Foto: OsijekExpress.com (arhiva)