19. svibnja 2024.

Osijek Express

Vijesti iz Osijeka – Ili dobre ili loše ;)

10 godina u EU: Evo što se mijenjalo u 10 godina u RH! Imamo pozitivan migracijski saldo u ’22.

2 min read
...doseljavanje sustavno raste i sada je, '22. godine bilo na oko 58.000. Trendovi se mijenjaju. I sada imamo pozitivan migracijski saldo.

Danas brojimo točno 10 godina kako smo 1. srpnja 2013. godine postali članicom EU. Hrvatska je tada postala punopravna članica Europske unije.

– Ulaskom u EU, koja prema posljednjim Eurostatovim procjenama, broji gotovo pola milijarde stanovnika, Hrvatskoj su se otvorile brojne mogućnosti za rast i razvoj. No, s dobrobitima dolaze i novi izazovi i odgovornosti, a kako smo se snašli na tom velikom tržištu ljudi, roba i usluga doznajte u nastavku… – napisali su iz Državnog zavoda za statistiku, nižući na poveznici 10 statističkih područja koja otkrivaju dosta toga o našem snalaženju u zadnjih 10 godina…

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Tako nam je stanovništvo palo s oko 4.250.000 na oko 3.850.000. Broj umrlih je rastao, posebno posljednjih nekoliko godina, što ju ujedno i ‘Covid godine’, stigao tako od oko 50.000 godišnje prije 10 godina do oko 55.000 ’22.

Kada je riječ o migracijama, tu su zamjetni skokovi i u ‘polascima i u dolascima’. Tamo 2013. godine odseljavalo je godišnje oko 15.000 osoba, a ’22. godine primjerice oko 46.000. Ali, ’17. je bila najgora. Pa ipak, doseljavanje sustavno raste i sada je, ’22. godine bilo na oko 58.000. Trendovi se mijenjaju. I sada imamo pozitivan migracijski saldo.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

– Radnici i rad koji obavljaju temelj su proizvodnje svih dobara i usluga, odnosno svake ekonomije, stoga ne čudi interes koji izazivaju teme iz tog područja. Praćenje odnosa ponude i potražnje, prava radnika te adekvatne plaće isplaćene za taj rad, uvijek su jednako aktualni, a statistika podatke iz područja tržišta rada, osim Anketom o radnoj snazi, prikuplja i iz administrativnih izvora. Upravo prema potonjem izvoru, 2013. broj ukupno zaposlenih iznosio je 1,4 milijuna, a da bi se kroz deset godina povećao za nešto više od 250 tisuća, točnije za 18,7% – sljedeća je stavka o kojoj govori DZS.

Nadalje, statistički podatci govore o inflaciji, koja je sada sukladno trendovima u EU, govori se i o rizicima od siromaštva…

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

– Statistika daje uvid u životni standard stanovnika i dohodak stanovništva. Stopom rizika od siromaštva doznaje se koliki postotak osoba, unutar neke zemlje, živi ispod praga rizika od siromaštva. U 2013. za jednočlano kućanstvo prag rizika od siromaštva iznosio je 3 041 euro, a u 2022. bio je na 5 256 eura. Za četveročlano kućanstvo, koje se sastoji od dvije odrasle osobe i dvoje djece, u 2013. bio je na 6 387 eura, a da bi se deset godina kasnije popeo na 11 037 eura.

Sve o čemu piše DZS, a po srijedi je i industrijska proizvodnja, biljna proizvodnja, turizam…, pročitajte detaljno, uz grafičke prikaze – OVDJE.

Foto: Pixabay (ilustracija)