‘Bajina ulica’ u Karancu, Ulica zaboravljenog vremena, proglašena kulturnim dobrom RH!
– Etnografska zbirka Ulica zaboravljenog vremena u Karancu, u vlasništvu Vladimira Škrobe – Baje službeno je proglašena kulturnim dobrom prema rješenju Ministarstva kulture i medija. Zbirka koja se sastoji od 847 predmeta uvedena je u registar kulturnih dobara Republike Hrvatske od rujna ove godine – javljaju iz TZ-a Baranje, dodajući…
– Izložena u dvorištu restorana Baranjska kuća u Karancu (Kolodvorska 99) zbirka se počela formirati 2004. godine kada je vlasnik počeo skupljati tradicijske predmete i alate sa željom da formira svojevrsni muzej na otvorenom, a koji bi bio prateći sadržaj restorana.
–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–
– U dvorištu su postavljeni ambari, drvene tradicijske gospodarske zgrade, a zgrada mlina i simbolične kuće su sagrađene od drveta i ćerpiča, omazane blatnom žbukom i obojene vapnom.
– Predmeti datiraju s kraja 19. i početkom 20. stoljeća, alati s pripadajućim proizvodima obrta, izloženi su tematski. Tako je u jednom ambaru izložen izgled brijačnice s početka 20. stoljeća, a u drugom gostionica. U dvorištu je sagrađena i ledara, gospodarska zgrada namijenjena čuvanju leda izvađenog tijekom zime s Dunava. Osim obrta izloženi su i brojni poljoprivredni alati i strojevi, koji su bili dio seoskih gospodarstava u prvoj polovini 20. stoljeća.
– Uređeno dvorište simbolično nazvano Ulica zaboravljenog vremena otvoreno je 2010. godine, a prikupljanje predmeta se nastavilo. Cjelokupna do sada sakupljena zbirka tradicijskih predmeta sadrži više tisuća predmeta, od kojih je obrađeno 847.
–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–
– Kao posebno vrijedne predmete moguće je izdvojiti kolekciju drvenih kalupa za izradu šubara, kolekciju čegrtaljki, klepetala čija je primarna funkcija bila zaštita baranjskih vinograda u vrijeme sazrijevanja grožđa.
– Cilj formiranja Ulice zaboravljenog vremena je prikazati i sačuvati od zaborava sve zanate koji su bili neophodan dio svakodnevnog života na selu, a danas su potpuno zaboravljeni ili više nema majstora koji su se njima bavili.
– Izuzetno bogata i vrijedna zbirka etnografskih predmeta atraktivno je prezentirana u uređenom prostoru te prikazuje povijest obrta i tradicijskog gospodarstva Baranje, ali i cijele istočne Hrvatske te kao takva sada ima svojstvo kulturnog dobra – zaključuje TZ u priopćenju.
Foto: OsijekExpress.com (arhiva)
