24. lipnja 2024.

Osijek Express

Vijesti iz Osijeka – Ili dobre ili loše ;)

Kada se ‘odlazi na onaj svijet’ zbog ozljeda, u Hrvatskoj je to najčešće zbog – padova!

4 min read
Vodeći vanjski uzroci smrti od ozljeda u '22. godini su padovi (42%), samoubojstva (21%) i prometne nesreće (12%), a zatim slijede gušenja (3%) i utapanja (3%).

Foto: Google Street View (screenshot) & Pixabay (ilustracija)

Ozljede predstavljaju važan javnozdravstveni problem u Hrvatskoj i svijetu zbog visokog udjela u ukupnoj smrtnosti i pobolu, objavio je HZJZ, dodajući kako je dovršena i objavljena publikacija Ozljede u Republici Hrvatskoj, a u kojoj je prikazan mortalitet i morbiditet od ozljeda u Hrvatskoj po spolu, dobi i geografskoj distribuciji. Valja znati da su nakon kardiovaskularnih bolesti, raka, endokrinih bolesti, bolesti prehrane i metabolizma, a potom i Covida i bolesti dišnog sustava, ozljede u ’22. godini u Hrvatskoj bile na šestom mjestu među vodećim uzrocima smrti. A detaljnije? Vodeći vanjski uzroci smrti od ozljeda u ’22. godini su padovi (42%), samoubojstva (21%) i prometne nesreće (12%), a zatim slijede gušenja (3%) i utapanja (3%).

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA


Što se spola tiče, stope osciliraju, pišu iz HZJZ-a, ali se uočava kako u posljednjih 10 godina raste smrtnosti od ozljeda kod žena. Pa ipak, muškarci i dalje češće umiru od ozljeda, u 61% slučajeva, a čija je stopa smrtnosti od ozljeda do 88 na 100.000. Također, stope smrtnosti od ozljeda rastu s dobi. Iznad 65 godine starosti stopa je bila 186,3 na 100.000, kod muškaraca 218,9, kod žena 163.

– Važnost ozljeda kao jednog od vodećih javnozdravstvenih problema je u tome što su one vodeći uzrok smrti u djece i mladih osoba. U 2022. godini vodeći su uzrok smrti u dobi od 10 do 39 godina u oba spola ukupno, i kod muškaraca, a u žena od 10 do 29 godina – navodi HZJZ.

– Dinamika kretanja dobno specifičnih stopa razlikuje se ovisno o vanjskom uzroku, spolu i dobi. Analizom dobno specifičnih stopa smrtnosti od ozljeda prema vanjskom uzroku u oba spola ukupno uočava se sljedeće: djeca (0-19 godina) najviše umiru zbog prometnih nesreća, mlađe osobe (20-39 godina) i osobe srednje dobi (40-64 godina) umiru najviše uslijed samoubojstava, dok je u starijih osoba (65 i više godina) pad vodeći vanjski uzrok smrti sa značajno višom stopom smrtnosti u odnosu na ostale uzroke. Raspodjela je jednaka i ako promatramo spolove odvojeno, izuzev u muškaraca mlađe životne dobi (20-39 godina) koji su 2022. najviše umirali zbog prometnih nesreća. Stope smrtnosti za vodeće vanjske uzroke ozljeda (padovi, samoubojstva, prometne nesreće) u osoba muškog spola više su u odnosu na ženski spol u svim prikazanim dobnim skupinama, osim u najstarijoj dobi (65+) gdje su stope smrtnosti zbog padova nešto niže (109,6/100 000) u odnosu na žene (119,9/100 000). Analizom dobno specifičnih stopa smrtnosti od ozljeda prema vanjskom uzroku u djece 0-19 godina (oba spola ukupno, 2022.) uočava se da su u svim petogodišnjim dobnim skupinama (0-4, 5-9, 10-14 i 15-19) vodeći uzrok smrti prometne nesreće. Treba naglasiti kako se radi o vrlo malim brojevima pa su i varijacije slijeda uzroka ovisno o godini velike. Ako promatramo ukupno razdoblje od zadnjih 5 godina, prometne nesreće su vodeći uzrok smrti od ozljeda u djece u svim petogodišnjim dobnim skupinama, osim u najmlađoj (0-4 godine), gdje je najčešći uzrok utapanje. Stope smrtnosti za dva vodeća vanjska uzroka ozljeda u djece (prometne nesreće i samoubojstva) u 2022. najviše su u najstarijoj dobnoj skupini (15-19 godina) – niže se u publikaciji HZJZ-a.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA


Reginalno to još izgleda ovako…

– Dobno-standardizirana stopa smrtnosti (na stanovništvo Hrvatske 2021. ) od ukupnih ozljeda za Hrvatsku u 2022. godini (oba spola) iznosila je 67,8/100 000. Najmanje dobnostandardizirane stope smrtnosti zabilježene su u Gradu Zagrebu (53,4/100 000), Splitskodalmatinskoj (56,4/100 000) te Dubrovačko-neretvanskoj županiji (58,7/100 000), dok najviše stope imaju Virovitičko-podravska (107,2/100 000), Karlovačka (94,7/100 000) te Međimurska županija (92,9/100 000).

– Dobno-standardizirana stopa smrtnosti od padova za Hrvatsku u 2022. godini (oba spola) iznosila je 28,2/100 000. Najmanje dobno-standardizirane stope smrtnosti zabilježene su u Ličko-senjskoj županiji (16,8/100 000), Gradu Zagrebu (17,4/100 000), Krapinskozagorskoj (20,5/100 000) te Varaždinskoj županiji (20,9/100 000), dok najviše stope imaju Virovitičko-podravska (51,4/100 000), Požeško-slavonska (51,3/100 000) te Karlovačka županija (42,9/100 000).

– Dobno-standardizirana stopa smrtnosti od prometnih nesreća (V01-V99) za Hrvatsku u 2022. godini (oba spola) iznosila je 8,3/100 000. Najmanje dobno-standardizirane stope smrtnosti zabilježene su u Gradu Zagrebu (2,8/100 000), Požeško-slavonskoj županiji (4,81/100 000) te Primorsko-goranskoj županiji (5,66/100 000), dok su najviše stope zabilježene u Međimurskoj (18,5/100 000), Vukovarsko-srijemskoj (16,6/100 000) te Karlovačkoj županiji (15,7/100 000).

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA


– Dobno-standardizirana stopa smrtnosti od samoubojstava (X60-X84) za Hrvatsku u 2022. godini (oba spola) iznosila je 14,2/100 000. Najmanje dobno-standardizirane stope smrtnosti zabilježene su u Zagrebač koj županiji (8/100 000), Splitsko-dalmatinskoj (9,1/100 000) te Gradu Zagrebu (11,5/100 000) dok najviše stope imaju Krapinsko-zagorska (24,7/100 000), Međimurska (23/100 000) te Koprivničko-križevačka županija (22,1/100 000). Općenito, županije priobalnog dijela Hrvatske imaju niže stope smrtnosti zbog samoubojstava u odnosu na pojedine županije kontinentalnog dijela Hrvatske – stoji među ostalim u publikaciji HZJZ-a.

Foto: Google Street View (screenshot) & Pixabay (ilustracija)