VIDEO Mihaela Sučića: Fra Šimun je 1687. godine postavio drveni križ u Tvrđi!
Foto: OsijekExpress.com (arhiva, ilustracija)
– Tijekom osmanske vlasti na prostoru Slavonije i Srijema franjevci su držali određene točke iz kojih su koliko-toliko vršili utjecaj na lokalno stanovništvo. U određenim dijelovima 16. i 17. stoljeća ističu se franjevci koji su bili stacionirani u samostanima u Našicama i Velikoj. Jedan je od poznatijih franjevac Luka Ibrišimović zahvaljujući pričama, legendama i izvorima iz vremena promjene vlasti koncem 17. stoljeća – počinje u uvodniku priče o Franjevcima kustos Muzeja Slavonije Mihael Sučić, nastavljajući rječju i slikom…
–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–
Za ljude je iz slavonske Podravine poznat i značajan i fra Šimun iz Bača. On je kršćanskim znakovljem obilježio prostor koji je još odisao ostacima sto i pedeset godina duge osmanske vlasti i kulture u Osijeku.
Franjevci će sljedećih desetljeća postati jedan od sinonima za kulturni i vjerski razvoj Osijeka i okolice. Dok će se u Tvrđi dograđivati i graditi bedemi, podizati danas svima poznate zgrade na današnjem Trgu sv. Trojstva uz vojarne i slične građevine podignut će se i samostan sa crkvom. Samostan je isto kao i druge zgrade osječke Tvrđe građen i dorađivan u nekoliko navrata. Kada promatramo razvoj bogomolja možemo uočiti da su pojedine džamije pretvarane u crkve. Sličan se proces događao i prije stoljeća, stoljeća i pol kada su crkve pretvarane u džamije diljem Slavonije.
–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–
Dok su isusovci bili u prostoru nekadašnje Kasim-pašine džamije franjevci su bili u Sulejmanovoj. Nakon nekoliko godina pa i desetljeća snalaženja krenulo je podizanje dvije crkve koje i danas krase vizuru osječke Tvrđe.
Foto: OsijekExpress.com (arhiva, ilustracija)
Više možete pročitati u radovima: Marina Vinaj, Ivana Knežević-Križić, Knjižnična građa tiskana u tiskari Franjevačkoga samostana u Osijeku – začetak tiskarstva u Slavoniji, Diacovensia, 2020., Zlatko Uzelac, Franjevačka crkva Uzvišenja sv. Križa u Osijeku iz 1709. i njezin zvonik iz 1746., carski fortifikacijski inženjeri i sakralna arhitektura baroknih gradova-tvrđava, Osječki zbornik, 2021., Mihael Sučić, Počeci habsburške Valpovštine: čovjek između potreba i mogućnosti, 2017.
