15. lipnja 2026.

Osijek Express

Vijesti iz Osijeka – Ili dobre ili loše ;)

Inflacija je ubrzala zbog cijena hrane, javlja HNB, dodajući kako to nema veze s turistima!

Inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena (IPC), koji ne obuhvaća potrošnju stranih gostiju i institucionalnih kućanstava (poput obrazovnih, zdravstvenih, vjerskih institucija i sl.) ubrzala se s 3,7% u lipnju na 4,1% u srpnju.

Foto: Pixabay (ilustracija)

Bržoj inflaciji u Hrvatskoj u srpnju ‘kumovale’ su najviše cijene hrane, objavili su u priopćenju iz Hrvatske narodne banke (HNB)… – Ukupna inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) prema prvoj se procjeni u srpnju 2025. blago ubrzala na 4,5% s 4,4% zabilježenih u lipnju čemu je poglavito pridonijelo izraženo ubrzavanje inflacije cijena hrane, a u nešto manjoj mjeri i ubrzavanje inflacije cijena industrijskih proizvoda. Budući da je usporavanje inflacije cijena usluga više nego neutraliziralo nešto veći doprinos inflacije cijena industrijskih proizvoda, temeljna inflacija (koja isključuje cijene energije i hrane) se u srpnju usporila na 3,8% (s 4,0% u lipnju) – objavio je HNB u priopćenju, dodajući…

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA


– Inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena (IPC), koji ne obuhvaća potrošnju stranih gostiju i institucionalnih kućanstava (poput obrazovnih, zdravstvenih, vjerskih institucija i sl.) ubrzala se s 3,7% u lipnju na 4,1% u srpnju. Sukladno tome, razlika između harmoniziranog i nacionalnog pokazatelja ukupne inflacije se u srpnju smanjila na 0,4 postotna boda. Ukupna inflacija (HIPC) na razini cijelog europodručja je u srpnju 2025. iznosila 2,0%, isto kao u lipnju, pa se razlika između inflacije u Hrvatskoj i prosjeka europodručja u srpnju nešto povećala. Nepromijenjena je ostala i temeljna inflacija u europodručju te ona treći mjesec za redom iznosi 2,3%.

– Blagom ubrzavanju ukupne inflacije u Hrvatskoj, mjerene HIPC-om, u srpnju poglavito je pridonijelo snažno ubrzavanje inflacije cijena hrane (na 7,0% s 5,7% u lipnju), što dijelom odražava prethodni rast cijena prehrambenih sirovina, kao i troškova rada. Iako u manjoj mjeri od inflacije cijena hrane, ubrzavanju ukupne inflacije u srpnju pridonijelo je i povećanje godišnje stope promjene cijena industrijskih proizvoda (s –0,2% na 0,3%). S druge strane, usporavanje inflacije cijena energije (na 2,6% s 2,9% u lipnju) odražava smanjenje cijena nafte na svjetskom tržištu koje se nakon kratkotrajnog skoka u lipnju prelilo na cijene goriva u srpnju. Izraženo usporavanje inflacije cijena usluga (na 6,6%, sa 7,5% u lipnju) je, usprkos ubrzavanju inflacije cijena industrijskih proizvoda, rezultiralo usporavanjem temeljne inflacije na 3,8%, s 4,0% koliko je iznosila u lipnju. Uslijed izraženog usporavanja inflacije cijena usluga, njihov doprinos ukupnoj inflaciji potrošačkih cijena se smanjio na 2,1 postotni bod, dok se istovremeno primjetno povećao doprinos cijena hrane, na 2,0 postotna boda – niže HNB i zaključuje…

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA


– Ubrzavanju ukupne inflacije u srpnju, mjerene IPC-om, pridonijelo je snažno ubrzavanje inflacije cijena hrane (na 6,6% s 5,2%) te u manjoj mjeri povećanje godišnje stope promjene cijena industrijskih proizvoda (na 0,4% s –0,4%). Nasuprot tome, usporila se inflacija cijena usluga (na 5,7% sa 6,7%), kao i inflacija cijena energije (na 2,3% s 2,8%). Ukupnoj inflaciji potrošačkih cijena od 4,1% usluge pridonose s 1,5 postotnih bodova, a hrana s 2,1 postotni bod. Razlika između harmoniziranog i nacionalnog pokazatelja ukupne inflacije smanjila se s 0,7 postotnih bodova u lipnju na 0,4 postotna boda u srpnju (Slika 2.). Viša inflacija mjerena harmoniziranim nego nacionalnim pokazateljem inflacije proizlazi iz većeg doprinosa cijena usluga. To ponajviše odražava doprinos ugostiteljskih i usluga smještaja čije cijene osobito snažno rastu u kombinaciji s većim udjelom usluga u potrošačkoj košarici korištenoj za izračun harmoniziranog pokazatelja zbog toga što ona obuhvaća i potrošnju stranih turista. S druge strane, smanjenju razlike u srpnju najviše su pridonijeli manji doprinosi inflacije cijena industrijskih proizvoda i hrane, koji su postali negativni (industrijski proizvodi) ili dodatno povećali negativan doprinos (hrana).

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA


– Promjena godišnje stope inflacije (HIPC) od mjeseca do mjeseca – s 4,4% u lipnju na 4,5% u srpnju – ovisi o promjeni potrošačkih cijena u odnosu na prošli mjesec (tj. tekućoj inflaciji), ali i o mjesečnoj stopi promjene potrošačkih cijena u istom mjesecu prethodne godine (tzv. baznim učincima). Blago ubrzavanje ukupne inflacije u srpnju 2025. ponajviše odražava pojačane tekuće pritiske kod cijena hrane, a u manjoj mjeri i nepovoljne bazne učinke kod cijena industrijskih proizvoda (neuobičajeno snažan pad cijena industrijskih proizvoda u istom razdoblju prethodne godine koji više ne ulazi u izračun godišnje stope inflacije), što je ublaženo niskim tekućim pritiscima i povoljnim baznim učincima kod cijena usluga.

Foto: Pixabay (ilustracija)