U Uniji manjka stotinjak lijekova! Mi se držimo!? A postoje i dva mehanizma, kaže HALMED…

U Uniji vlada nestašica stotinjak lijekova, doznaje i piše N1 Televizija. Jasnim upitima HALMED-u istražili su stanje u Hrvatskoj, napose u uvjetima kada se zna da i kod nas sporadično manjkaju pojedini. Naime, sukladno priopćenju ECA-e, u razdoblju od ’22. do ’24. godine svih 27 članica EU-a izvijestile su o kritičnom nedostatku 136 lijekova. Na popisu su pojedini antibiotici, lijekovi za liječenje srčanog udara…, a kritični nedostatak znači da na tržištu nema aletrnative. Uzroci djelomično leže u opsrbnim lancima, odnosno oslanjanju Europe na sirovine iz Azije. Primjerice, iz Azije nam stiže sve što ima paracetamol i ibuprofen.

–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–

N1 Televizija pitala je HALMED za stanje kod nas… – U Republici Hrvatskoj trenutačno nije zabilježena nijedna kritična nestašica lijeka te za sve lijekove s prijavljenim poremećajem u opskrbi postoje dostupne zamjenske terapije – odgovorili su iz HALMED-a za N1, dodajući… – Iako bilježimo privremene nestašice pojedinih lijekova iz različitih terapijskih skupina, za njih su dostupne zamjenske terapije na našem tržištu ili se, u slučaju njihove nedostupnosti, nabavljaju putem preraspodjele zaliha istog ili zamjenskog lijeka s tržišta druge države članice Europske unije, čime se pacijentima osigurava pristup potrebnoj terapiji.

Iz HALEMD-a još dodaju da se nestašice najčešće prijavljuju za lijekove s djelovanjem na krv i krvotvorne organe, lijekove za liječenje sustavnih infekcija, citostatike, lijekove s djelovanjem na živčani sustav i lijekove s djelovanjem kardiovaskularni sustav, a gdje do istih dolazi u većini slučajeva zbpog kašnjenja u proizvodnji i poteškoće u kanalima distribucije lijeka.

–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–

Istodobno, postoje mehanizmi za slučaj nestašice, dodaju. Izvanredni unos je jedan od njih, odnosno uvoza lijeka u slučaju ugroženosti javnog zdravlja, a kojim HALMED daje suglasnost za unos ili uvoz lijeka koji nema odobrenje za stavljanje u promet u Hrvatskoj, ali je odobren u drugoj državi, dok je drugi mehanizam davanje suglasnosti za izuzeće od obveze opremanja lijeka na hrvatskom jeziku.

Foto: OBŽ (screenshot, arhiva, ilustracija)