Slavonija pamti razorni potres iz ’64. godine! Od tada, hvala Bogu – jok! Pa ipak, postavljaju se seizmološke postaje!

Slavonija pamti razorni potres. Godine 1964. poginule su dvije osobe, uništene tisuće kuća, točnije 2.170, uz 8.000 stradalih objekata. Bilo je to 13. travnja 1964. godine, kada je područje Dilj gore pogodio potres magnitude 5,7. Podrhtavanje je trajalo desetak sekundi, ali je ostavilo katastrofalne posljedice. Do tada i od tada, a i inače, istočna Slavonija i Baranja pripadaju područjima Hrvatske s razmjerno niskom seizmičkom ugroženošću. Velike štete tada, ’64. godine, zabilježene su na širem području Slavonije, uključujući Slavonski Brod, Đakovo, Osijek i okolna mjesta. Sve iza toga nije se osobito ‘penjalo po Richteru’, ali kako ‘vrag nikada ne spava’, odluka o 180 seizmoloških postaja diljem cijele zemlje važna je i za ovaj kraj. Naime…

–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–

Hrvatska je u sklopu europskog projekta CROSSNET dobila 125 novih seizmoloških postaja, a planirano je postavljanje još 55, čime bi se znatno unaprijedilo praćenje potresa na području cijele države. Međutim, nastavak projekta vrijednog 13,6 milijuna eura mogao bi biti ugrožen zbog neriješenog zapošljavanja devetero mladih stručnjaka potrebnih za njegovu provedbu. Na taj je problem upozorio voditelj projekta Tomislav Fiket tijekom konferencije održane u povodu 146. obljetnice velikog zagrebačkog potresa iz 1880. godine… – Prvi put u povijesti pokriveni smo seizmološkim postajama od Iloka do Cavtata. Jako nam je važno da svaki građanin, gdje god živio, ima jednako kvalitetnu informaciju – istaknuo je Fiket.

Projektom CROSSNET modernizira se i proširuje nacionalna mreža za praćenje seizmičke aktivnosti, što bi trebalo omogućiti preciznije podatke o potresima, njihovim epicentrima i učincima na pojedina područja. Jedna od važnih prednosti gušće mreže seizmoloških postaja mogućnost je razvoja sustava ranog upozoravanja na potrese. Iako potrese nije moguće unaprijed predvidjeti, seizmološki uređaji mogu registrirati prve, brže potresne valove koji u pravilu nisu najrazorniji. Na temelju tih podataka moguće je poslati upozorenje prije dolaska sporijih, ali potencijalno opasnijih valova. Takav sustav, ovisno o udaljenosti od epicentra i brzini obrade podataka, može osigurati nekoliko dragocjenih sekundi za poduzimanje zaštitnih mjera.

–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–

Ali, postoje organizacijski problemi… Projekt vrijedan približno 13,6 milijuna eura financira se sa 75 posto sredstava Europske unije putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dok preostalih 25 posto osigurava državni proračun. Započeo je u studenome 2021. godine, a prvotno je trebao završiti krajem lipnja 2026. Rok je potom produljen do 31. prosinca iste godine, no pitanje zapošljavanja devetero mladih stručnjaka i dalje nije riješeno. Prema Fiketovim riječima, razmatra se dodatno šestomjesečno produljenje projekta, ali bez osiguravanja potrebnih radnih mjesta njegov nastavak neće biti moguć.

Problem je, pojasnio je, nastao nakon promjene načina financiranja Seizmološke službe RH, koja je krajem prošle godine s izravnog financiranja iz državnog proračuna prešla na sustav programskih ugovora Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Foto: Pixabay (ilustracija, obrada OsExp)