Ines Novak protiv ‘srednjaka’!? Komunikacija u javnom prostoru i po(r)uke mladima

Dok se neki trude djecu i mlade poučavati nenasilnoj komunikaciji, političari hladno pokazuju „srednjake“ jer, izgleda, ne znaju drugačije riješiti pitanja različitih stavova. Ne želim ulaziti u dubioze hrvatske političke scene, ali želim pričati o porukama koje naši političari prenose mladima – koji, btw. upravo zbog njih napuštaju domovinu.

Prije 2-3 godine provodili smo projekt „Mir je moj đir“ u kojemu smo među učenicima viših razreda osnovnih škola odabrali Dječje ambasadore mira koji su postali i dječji treneri nenasilne komunikacije. Isti ti učenici proveli su vršnjačke radionice u svojim školama i poučili oko 400 svojih vršnjaka o nenasilnoj komunikaciji i mirnom rješavanju sukoba. Dječji ambasadori mira snimili su pjesmu i spot „Mir je naš đir“ te su im povodom obilježavanja Svjetskog dana kulturne raznolikosti, dijaloga i razvoja dodijeljena priznanja na javnom događaju. Istoga dana premijerno je pušten video spot „Mir je naš đir“ koji na Youtube-u ima gotovo 26000 pregleda. Jedna od polaznica rekla je kako joj je sudjelovanje u projektu pomoglo osvijestiti vlastiti način komunikacije i naučilo da nije sve onako kako izgleda na prvu te da se sukobi mogu riješiti na miran način. Jedna od važnih stvari koje smo poučavali djecu da stavove treba iznositi argumentirano i na civiliziran način.

Koliko puta nam svima dođe da pokažemo srednjak… No, ne činimo to, posebno ne u prostoru javnog djelovanja. Strašnih priča i nepravdi sam se naslušala pa su ljudi nastojali na drugačiji način riješiti stvari.

Poruka mladima? Pa koga briga za mlade?! Ovo je još jedan nonsens kojim se pokušavaju oči javnosti maknuti s bitnih problema u kojima grcamo. Trebamo mlade, inteligentne, sposobne ljude koji će biti uzor mlađim generacijama. Nikako ne persone koje nisu u stanju voditi rasprave na civiliziran način. Ili – danas – jesmo, sutra – nismo. Nemojte se čuditi novom valu „srednjaka“ na sve strane jer poruka mladima je „kad mogu oni – možemo i mi“. Domino efekt će se nastaviti i u strukturama zbog kojih će se mnogi hvatati za glavu.

Dok se nakratko osvrćem na aktualnu situaciju, razmišljam o novom gostu „11-ice u Dokkici“ jer mi stižu komentari nekih sudionika kako su nakon gostovanja dobili neke nove ponude i angažmane, što me jako veseli. Neka dobri ljudi šire svoja krila i neka se lijepe priče šire iz Osijeka. Naše kampanje nisu vezane uz izbore. Naše kampanje vezane su uz potrebe djece, mladih i roditelja.

Budite svoji, jedinstveni, budite i kritični, upustite se u rasprave, ali pazite na način. Djecu smo na radionicama nenasilne komunikacije učili o govoru zmije i žirafe. Ove pojmove je u psihologiju uveo američki psiholog Marshall Rosenberg. Metaforički, naravno, jezik žirafe znači promatrati stvari odozgora i na taj način mirno i trezveno doći do toga što želite. Za razliku od ovoga, jezik zmije, koja puzi po zemlji, označava one koji ne vide kontekst stvari, ni druge ljude, već odmah bijesno napadaju i imaju potrebu da se kroz svađu brane.

Kada govorimo jezikom žirafe, borimo se za sebe, ali tako da ne napadamo druge. Govorimo o tome kako se osjećamo, što nam treba i što želimo. Otvaramo komunikacijski prostor tako da s drugima pregovaramo o razrješenju nesporazuma ili o tome kako želimo da naš odnos izgleda.

S druge strane, govor bijesa i svađe predstavlja se kao jezik zmije koja puzeći po zemlji ne vidi puno toga, pa iz neznanja često grize i napada. Osoba koja govori jezikom zmije želi kontrolirati situaciju tako što krivnju prebacuje na sugovornika, naređuje, kritizira i ubijeđena je da je uvijek u pravu. Ona ne pregovara jer ne vidi dalje od vlastitih potreba i ne može sagledati što će biti u budućnosti. Reakcije zmije su i obrambene i napadačke. Kratkoročno, ponašanje zmije može dovesti do rezultata, ali na duge staze zmija je gubitnik.

Rosenberg je u detalje razradio elemente zmijskog i žirafskog govora i stalno radi na edukaciji ljudi širom svijeta za žirafski način komuniciranja. No, najznačajnija stvar u njegovom pristupu je vjerovanje, da i za zmiju ima nade.

Eto, tko je zmija, a tko žirafa u vašem okruženju procijenite sami, a sve one koje više zanima nenasilna komunikacija mogu se upoznati s Rosenbergovim edukacijama koje možete pronaći na internetu.

Za one koji žele pogledati što djeca misle o nenasilnoj komunikaciji, pogledajte spot Dječji ambasadori mira.