Osijek nije pao ispod 100.000 stanovnika!? Odselilo 22,5 tisuće, doselilo 19,2!?
Ovo nije ‘znanstveni rad’, ovo nije s više strana analizirana materija, ovo nije sažetak desetaka i više analiza, već jedan dokument Grada, s uporištem u tablicama Zavoda za statistiku, a koji se opet vodi isključivo dokumentiranim odlascima i dolascima, nalatitetom i mortalitetom. Pa ipak, u dobroj vjeri, Osijek se, prema tim tablicama, nije odveć demografski ruinirao. Podatak iznad svih bili bi, primjerice Vodovodovi računi s brojem članova kućanstava, GPP-ovo izvješće o prodaji karata… Ali, kao Osječani, zaljubljeni u svoj Grad, želimo vjerovati da i dalje nismo ispod 100.000!
Grad Osijek je za 34. sjednicu Gradskog vijeća Grada Osijeka, 7. prosinca, priredio program demografskih mjera do ’21. godine. Vrlo je to, onkraj mjera, a koje su također intrigantne, vrlo zanimljivo štivo, s uporištem u izvješćima Zavoda za statistiku, koja sugeriraju da demografska slika Osijeka i nije toliko ruinirana posljednjih godina. Otišlo ljudi jest, ali se i naselilo. Pojedini gradovi su se ’11. godine veselili popisu stanovništa i pretpostavci kako će prestići Osijek kao 4. grad nacije, ali ova izvješća vode zaključku kako to neće ni ’21.
Obrazloženje Grada, dostupno na ovom LINK-u, ne spori odljev stanovništa, trend prisutan i na nacionalnoj razini, napose realizacijom ulaska Hrvatske u Europsku uniju, no čini se da brojke, uz ranije silno grde pretpostavke, ovo i nije skroz loše. Loše je kada ode i 5 Osječana, ali kako se posljednjih godina špekuliralo s desecima tisuća, tablice Zavoda za statistiku puno je lakše ‘progutati’.
Prema popisu stanovništa iz ’11. godine, Osijek je imao, stoji u obrazloženju Grada, 108.048 stanovnika. U odnosu na ’01. godinu to je pad od oko 6,5 tisuća, sa 114.616 stanovnika. A to uključuje Nemetin, Podravlje, sarvaš, Tenju, Brijest, Briješće, Josipovac, Klisu, Tvrđavicu i Višnjevac.
Sve nakon ’11. godine, do ’19. i danas, stvar je procjena, ‘kristalne kugle’, iako se svakako štošta može saznati i iz računa gradskih poduzeća, primjerice Vodovoda, broja kućanstava, odnosno GPP-a i broja karata, mjesečnih karata, Butra-i… Pa ipak, te podatke nemamo, već ćemo se za potrebe ovog teksta osloniti na projekcije Zavoda za statistiku, a čije se opet procjene naslanjaju, veli se u obrazloženju Grada, na mortalitet i natalitet, ali i parcijalne podatke o kretanju stanovništa, migracije. Bez ovog potonjeg procjene bi bile itekako manjkave.
Pesimisti su odavno procjene kako su iz Osijeka otišli deseci tisuća ljudi, ali Zavod za statistiku do ’19. godine procjenjuje pad od svega oko 6 tisuća ljudi. Točnije, smatra se da smo od 108.048 došli do 101.117. Ako je godišnji trend te procjene bio ukupan pad za oko 500 osoba, onda smo i danas, na kraju ’20. godine, još uvijek iznad 100.000. Daj Bože…
Natalitet nam je u padu, ali ne drastičnom, sugerira tablica Zavoda, objavljena u dokumentu Grada. Od oko 1.000 živorođenih stigli smo na oko 800 u 10 godina, a mortalitet je, po istom dokumentu postojan, uglavnom oko 1.300 godišnje. Samo taj element stvara pad stanovništva Osijeka godišnje za oko 300 do 500. Posljednjih godina, naravno, oko 500.
Drugi vitalan faktor je iseljavanje. O tome nacija i Osječani govore posljednjih godina non-stop. I obrazloženje Grada pretpostavlja kako nam se ‘odlio’ veliki broj mladih i školovanih ljudi, štoviše oko 22.338 osoba od ’11. do ’19. godine, dočim se u istom razdoblju u Osijek doselilo 19.208 osoba. Naravno, valja na umu imati i to da se Zavod za statistiku vodi isključivo podacima odjavljenih i prijavljenih osoba, da i sam Grad sumnja da je broj puno veći, no dodajemo da valja uzeti u obzir da se ne odjavljeni s razlogom nisu odjavili, već da možda računaju i sa skorim povratkom. Ne nužno, ali ostavljeno kao mogućnost. Pod tim pretpostavkama godišnje se u Osijek doseljavalo oko 2.000 ljudi, a odlazilo od 2 do 3 tisuće, svjedoči tablica Zavoda u dokumentu Grada, a za razdoblje od ’11. do ’19. godine.
Broj zaposlenih Osječanki i Osječana, po tim istim papirima, nije se odveć mijenjao s godinama. Bio je u latentnom padu, s oko 40 tisuća ’11. godine, do ’16. godine i 36 tisuća, da bi ’19. godine opet došao na oko 41 tisuću.
Broj učenika u 22 osnovne škole u Gradu pao je s oko 8 tisuća na 7,3 tisuće.
Pa ipak, Osijek je pripremio niz prijedloga demografskih mjera, čak 30. Ističu se, ne nužno svojom vrijednošću koliko zanimljivošću, besplatan gradski prijevoz za učenike i studente, potpore za medicinski potpomognute oplodnje, financiranje prehrane za sve učenike osnovnih škola… Prehrana bi bila za sve, ali tramvajske karte samo za korisnike socijalnih programa.
Foto: OsijekExpress.com
