‘Dragulj’ iz muzeja: U studenom 1896. ljudi umirali od bolesti koje se danas liječe lakoćom!?
– Od čega se umiralo u Požegi prije 125 godina, odnosno u studenom 1896. donosi nam vijest iz Glasnika županije požeške iz iste godine koji je izišao 12. prosinca, broj 50. Porazne su činjenice da je od 16 osoba umrlih kod kuće čak devetero djece! U bolnici je umrlo petero ljudi, a od difterije dvoje – piše danas u objavi Gradski muzej Požega, dijeleći fotografiju na Facebooku, isječak iz novina, u kojem su, gotovo kao danas u epidemiološkim izvješćima, ali puno eksplicitnije, bez GDPR-a, pobrojani preminuli, skupa s dobi i uzrocima.
U studenom spomenute godine umrlo je čak 9-oro djece, a od 16 ljudi u kućama. Dvije smrti su bile posljedica grčeva. Možemo samo pretpostaviti da je riječ o onome što danas poznajemo kao kolike i što je prolazno, čega se uzrok ne zna pouzdano, ali vezuje uz nekoliko mogućnosti, gdje je svakako i nemogućnost podnošenja kravljeg mlijeka. Jednako tako djeca su umirala i zbog preranog poroda, difterije, sušice… Sušicu danas poznajemo kao tuberkulozu, a koja je vrlo rijetka. Protiv difterije, a koja je bolest gornjih dišnih puteva, danas se preventivno borimo cjepivom, a kod dijagnoze antibioticima. Postoji i kožna difterija. Plućni katar, koji se također spominje, virusna je upala dišnih puteva. Današnje metode liječenja spriječile bi, možda, svaku od tih smrti. U jednom slučaju se spominje i krup (crup!?), što je opet upala dišnih puteva s karakterističnim kašljem, kojeg se danas, između ostalog, liječi i steroidima.
Razumije se, sve ovo što pišemo nije medicinska preporuka, znanje liječnika, nema nikakvu našu odgovornost…, već su internetske informacije dostupne i novinarima i Vama.
Kod odraslih osoba spominju se ‘gnjilost kostiju’, upala potrbušnice, ‘kljenut moždjana’… Ako smo dobro pronašli značenje, ovo potonje bi bio potres mozga. Ili moždani udar!? A ‘gnjilost kostiju’? Tko zna što je tadašnja medicina pod tim podrazumijevala, jer danas se poznaje više bolesti koje bi se na taj način možda mogle nazvati prije 125 godina. Ali, svima je zajedničko da se na neki način liječe. Ili ih uzrokuje manjak kakvog vitamina, minerala… Spominje se i ‘kljenost srca’. Zapravo, valjalo bi imati tumačenje današnjih liječnika za sve ovo.
Napokon, zanimljiva je i dob osoba koje su umrle, kako se kaže, od ostarjelosti. Izuzimajući jednu osobu u dobi od 88 godina, ostarjelošću se smatralo i kada netko dođe do dobi 78. Od sušice i drugih bolesti, napose od ‘gnjilosti kostiju’, umiralo se, čini se, u 30-ima.
Foto: Pixabay (ilustracija) & Facebook (screenshot, Muzej)
