Ines Novak u božićnoj kolumni: Dobrota – vrlina bez koje se ne smijemo zvati ljudima!
Jednom je prilikom naša suradnica, profesorica s Filozofskog fakulteta u Osijeku, Renata Jukić, kad smo razgovarale o temama održivog razvoja, rekla kako bi bilo potrebno djecu podučavati dobroti. Složile smo se da se o dobroti među djecom slabo priča (i uči), nedovoljno i neadekvatno. Danas je sasvim jasno kako su se općeljudske vrijednosti toliko degenerirale da ih rijetki poznaju i prepoznaju, a još rjeđi prakticiraju i drže do njih.
–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–
O sličnim sam temama nedavno razgovarala sa Zoranom Kojčićem, zanimljivim profesorom filozofije iz Vukovara, koji se, osim što predaje u srednjoj školi, bavi i filozofskim savjetovanjem. U jednom svom članku prof. Kojčić kaže: „… Um se također može održavati čistim, može se vježbati, možemo paziti što unosimo u njega, možemo ga njegovati i na kraju ga time činiti zdravim, voditi brigu o njemu. Voditi brigu o svom umu nije nikakva novost. Postoje brojne tehnike i prakse, stare nekoliko tisuća godina, koje ciljaju upravo tome, da budemo sretni, slobodni i zdravi, da vodimo dobar život, da budemo zadovoljniji i na osobnom i na profesionalnom planu…“. A posao je filozofskog savjetnika upravo taj, prikazati klijentima koje su to prakse i kako funkcioniraju. S profesorom Kojčićem otvorila sam potencijalnu suradnju za neke buduće aktivnosti na temu kritičkog promišljanja djece i mladih. Kritički je potrebno promišljati i na svakodnevnoj razini jer jedino na takav način možemo očuvati životne vrijednosti,
O dobroti se, nažalost, često govori kolokvijalno, kao u stilu on je dobar čovjek, iako isto tako mnogi znaju dobrotu krivo procijeniti. Uglavnom, iako mnogi ne poznaju definiciju ove ljudske vrline, ona se može prepoznati u čovjekovu ponašanju. Inače, u odgojno-obrazovnom sustavu djecu se ne podučava vrlinama, osim, možda, šturo, na nastavi psihologije i filozofije. No, generalno, jasno je kao dan da je dobrota, nažalost, skoro postala arhaičan pojam, ali i da se ljudi kojima ova vrlina nije strana brzo nanjuše kad su u blizini jer oni zrače na poseban način.
–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–
Na Wikipediji o dobroti stoji sljedeće: „Dobrota (latinski: humanitas, charitatis, engleski: kindness) je ljudska vrlina i etička kategorija koja se opisuje kao djelo ili mentalno stanje blagonaklonog ili milosrdnog ponašanja prema drugim ljudima. Odlikuje ju javno djelovanje i pomaganje siromašnima i unesrećenima, bez ostvarivanja osobnog dobitka ili sreće. Uz pojam dobrote, često se vežu bliskoznačnice dobrohotnost (lat. benevolentia), koja označava krepost nesebičnog i djelatnog nastojanja oko dobra drugoga, i dobrotvornost, odnosno učinkovito djelovanje pomoći potrebnima, koju pružaju pojedinci ili skupina. Najveća suprotnost, oprečnost dobroti jest zavist, koja poništava blagonakloni stav prema pomoći bližnjima i potrebitima bez vlastitog užitka ili nagrade. Dobrota je jedna od sedam vrlina Bushidoa, samurajske životne filozofije, prikazana znakom jin i povezana uz dobrohotnost, milostivost i suosjećanje. Dobrota u obrascima katoličkog nauka i vjere spada pod dvanaest plodova Duha Svetoga. Često se spominje i u Bibliji te vezuje uz pojam Božje dobrote. Božja dobrota se često tumači bezgraničnom ljubavi da pošalje vlastitoga sina, Isusa Krista, da proživi život na Zemlji u ljudskom liku i preuzme sve grijehe čovječanstva te ih izbriše svojim mučeništvom i smrti. Kasnije se dobrota nastavlja uskrsnućem, pobjedom nad smrću i u sakramentu pomirenja, pobjedi nad grijehom i slabostima.“
Danas je cijeli svijet u brojkama. Kvantiteta igra glavnu ulogu u novijoj povijesti čovječanstva i često čujemo kako su samo brojevi bitni. Kvaliteta? Who cares? U dostizanju ciljeva koji najčešće predstavljaju samo brojke, nešto se moralo prelomiti, a prelomile su se vrijednosti koje nisu tako lako mjerljive u brojkama.
–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–
Kad bi vas netko pitao koliko vrijedi vaš auto ili stan, vjerujem da biste odmah imali odgovor. Možda biste malo mašili u odnosu na aktualnu tržišnu vrijednost/cijenu. A što biste odgovorili kad bi vas netko pitao za dobrotu? Biste li ju znali procijeniti, odrediti njenu vrijednost – svoju ili pak tuđu? Kako biste ju mjerili? Možda ne bi bilo loše imati neki instrument za mjerenje dobrote – npr. dobromjer?
Miguel Ángel Padilla kaže: „Dobrota je unutarnji motor koji traži dobro u drugima, u svom okruženju, pa i u sebi samome. To stalno nagnuće dobru, briga za potrebe drugih, očituje se kroz misli, osjećaje i postupke te osobu pretvara u “svjetionik” koji zrači radošću, sigurnošću i povjerenjem. Njezina prisutnost osvjetljava, a ne zasjenjuje. Onaj koji širi dobrotu ne djeluje s dilemom “ti ili ja”, već djeluje s “mi”. Stoga dobrotu možemo poistovjetiti s ljubavlju.“
Latinska izreka kaže Acta, non verba, a ljudske se vrline iskazuju djelima. Iako ne znamo definirati pojam dobrote možemo prepoznati osobu s ovom vrlinom.
Ako bismo mjerili koliko smo dobrih dijela učinili na Božić na kojem mjestu na skali bi pokazivao vaš dobromjer?
–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–
Jeste li nekoga istinski usrećili – zagrljajem, toplom riječi, darom? Jeste li pomogli nekome kome je bila potrebna pomoć? Lišili se nekog svog zadovoljstva za nečije? Što ste učinili za druge da budu barem malo sretniji? Lako je prepoznati što smo nekome učinili: mogu nam pokazati ili reći. Neke stvari se ne mogu riječima izraziti, one se osjete srcem, a srce vam je najbolji instrument za mjerenje dobrote. Ono pumpa na najjače kad osjetimo da je netko dobar prema nama, ali i kad druge činimo sretnima.
Moja je 14-ogodišnja kći na Badnju večer rekla: „Mama, što ja volim darivati druge.“ Razvukla sam lice u široki osmijeh. „Kako je to divno“ rekla sam joj i zagrlila ju. Nakon toga, uslijedila je pohvala na moj račun. Predivan je osjećaj čuti od vlastitog djeteta „Mama, hvala što se trudiš.“ Ovo su mi dva najdraža božićna poklona.
Božić je vrijeme zajedništva i mira, barem bi tako trebalo biti. Kako ćemo ga provesti ovisi o svakome od nas. Najljepše je ako se, uz ugodne osjećaje, u našim srcima rodi nešto novo, lijepo, dobro… Božić je za kršćane vrijeme Isusova rođenja, a on je oličenje dobrote i ljubavi.
–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–
Uz dobrotu koja izvire iz ljubavi potaknut ćete i radost, a sve zajedno stvara željeni nam duševni mir. To je čudesna kombinacija koja nas podsjeća ne samo na ljepotu, nego i smisao života. Sretan vam Božić i neka vam dobromjer bude pun do vrha, a nova godina neka bude puna dobrih djela da se, bez obzira na okolnosti, ne izgubi osjećaj čovječnosti koji nam svima tako silno treba.
Foto: Ines Novak (osobna arhiva)
