28. ožujka 2024.

Osijek Express

Vijesti iz Osijeka – Ili dobre ili loše ;)

U Hrvatskoj je samoubojstvo najčešće – vješanjem! Opada broj izvršenja vatrenim oružjem!

3 min read
Samoubojstva su jedan od vodećih uzroka smrti od ozljeda u Hrvatskoj.

Svjetski dan prevencije samoubojstava obilježava se svake godine 10. rujna, s ciljem podizanja svijesti o mogućnosti prevencije, odnosno sprječavanja samoubojstava, uspostave suradnje među ključnim dionicima te promoviranja znanstveno utemeljenih aktivnosti smanjenja incidencije smrti od samoubojstava, pokušaja samoubojstava i suicidalnih misli, piše i podsjeća na svojim mrežnim stranicama HZJZ i nastavlja…

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 1 od 100 smrtnih slučajeva u svijetu posljedica je samoubojstva, odnosno oko 703.000 ljudi godišnje umre od samoubojstva.

Samoubojstva su vrlo kompleksan i slojevit javnozdravstveni i društveni problem, čijem se rješavanju treba posvetiti sustavno i multidisciplinarno. Stoga je iznimno važno podizati razinu svijesti o samoubojstvima te promovirati korištenje provjerenih mehanizama prevencije i smanjenja broja samoubojstava, a Svjetski dan prevencije samoubojstava prava je prilika za to, dodaju iz Zavoda.

Samoubojstva su jedan od vodećih uzroka smrti od ozljeda u Hrvatskoj.

– Kroz godine bilježe se oscilacije u broju samoubojstava, kao i u  broju  samoubojstava prema broju stanovnika (stopa/100 000). Od 1999. godine prisutan je trend pada samoubojstava. U 1985. godini počinjeno je 1.050 samoubojstava (stopa 21,5/100.000). Podjednak, a ujedno i najveći broj samoubojstava registriran je 1987. i 1992. godine (1.153 slučajeva, stopa 24,1/100.000 i 1156 slučajeva, stopa 24,2/100.000). Najmanje izvršenih samoubojstava registrirano je 1995. godine (930 slučajeva, stopa 19,4)  te u razdoblju 2000.-2021. godine (926 slučajeva, stopa 20,9 2000. godine; 545 slučajeva, stopa 14,0/100.000 2021. godine). S obzirom na spol, omjer samoubojstava muškaraca i žena kretao se u rasponu od 2,2 do 3,85:1 – nastavlja HZJZ i dodaje čitav niz podataka…

– Dobno-standardizirane stope smrtnosti  zbog samoubojstava u Hrvatskoj, za sve dobi,  i dob do 64 godine pokazuju oscilacije do 1997. godine, a od 1998. godine prisutan je pad stope (2017. godine stopa 12,2/100.000 za svu dob i 10,5/100.000 za dob do 64 godine).  Za dob 65 i više godina stopa je, uz izrazitije oscilacije, također u znatnom opadanju od 1998. godine (2017. godine stopa 25,8/100.000). Među županijama Hrvatske prisutne su  razlike u dobno-standardiziranim stopama. Županije primorskog dijela Hrvatske bilježe niže stope izvršenih samoubojstava od pojedinih županija kontinentalnog dijela.

– Stope smrtnosti zbog samoubojstava rastu s dobi. Također, prema dobi postoje razlike u trendovima kretanja stopa samoubojstava. Za dob do 14 godina stopa ne prelazi 1 slučaj na 100.000. U pojedinim godinama je u Hrvatskoj, kao i u mnogim zemljama, bio zabilježen porast stope samoubojstava u dobi 15-19 godina, od 2000. godine nadalje bilježi se pad stope (2021. g. stopa 5,3). Za dob 20-49 godina stopa je do 2000. godine blaže oscilirala od kada je u padu (2021. g. stopa 9,7), a za dob 50-64 godine stopa je oscilirala do 2005. godine, od kada ima trend pada (2021. g. stopa 19,2). Za dob 65 i više godina stopa do 2000. godine izrazitije oscilira, a nadalje je prisutan pad stope (2021. g. stopa 27,1).

– Najčešći način izvršenja samoubojstava u oba spola je vješanje. U ratnim i poratnim godinama znatno je porastao broj samoubojstava vatrenim oružjem, posebice u muškaraca.  Posljednjih godina sve je manje registriranih samoubojstava počinjenih vatrenim oružjem i eksplozivom. U 2021. godini udio ovog načina počinjenja u ukupnom broju samoubojstava iznosio je 14,5%.

– U odnosu na zemlje Europske unije Hrvatska bilježi više stope smrtnosti zbog samoubojstava od prosjeka stopa za zemlje EU članice prije svibnja 2004. U usporedbi sa prosjekom stopa samoubojstava za zemlje EU članice poslije svibnja 2004., Hrvatska bilježi nešto višu stopu samoubojstava za sve dobi ukupno, podjednaku stopu za dob do 64 godine te višu stopu za dob 65 i više godina – zaključuju iz Zavoda.

Foto: Pixabay (ilustracija) I HZJZ (screenshot)

Samoubojstva u Hrvatskoj po pojedinim godinama

Dobno-standardizirane stope smrtnosti zbog samoubojstava u Hrvatskoj, za sve dobi, dob 0-64 i dob 65+ godina, 1985. godine te u razdoblju 1990. – 2017. godine