29. ožujka 2024.

Osijek Express

Vijesti iz Osijeka – Ili dobre ili loše ;)

Hajduković i Nikolić: Ruralni prostor – liječnika ni za lijek!

5 min read
- Nedostupnost liječnika, dugi redovi u ambulantama i ogromne liste čekanja na preglede slika i prilika su hrvatskog zdravstvenog sustava - započela je Romana Nikolić.

Saborski zastupnici Socijaldemokrata, Romana Nikolić i Domagoj Hajduković, održali su konferenciju za javnosti medije u Osijeku, s temom i nazivom nazivom Ruralni razvoj, a liječnika ni za lijek, javljeno je priopćenjem, kojeg prenosimo u cijelosti.

PRIOPĆENJE

– Nedostupnost liječnika, dugi redovi u ambulantama i ogromne liste čekanja na preglede slika i prilika su hrvatskog zdravstvenog sustava – započela je Romana Nikolić.

– Primjerice, na kardiovaskularne preglede građani čekaju i po sedam mjeseci, za određene specijalističke preglede i do godinu dana, a na magnetnu rezonancu, rekordnih godinu i pol dana. Hrvatskoj u ovom trenutku nedostaje i do 230 obiteljskih liječnika te oko 170 primarnih pedijatara, ginekologa i logopeda. 180 liječnika starije je od 65 godina i rade samo iz čistog entuzijazma jer nemaju kome ostaviti svoje pacijente. 750 liječnika je starije od 60 godina, a na specijalizaciji ih je trenutno samo 150 što znači da kad bi oni ovog trenutka otišli u mirovinu oko 300.000 građana ostalo bi bez svog izabranog liječnika obiteljske medicine. Prijeti nam urušavanje čitavog zdravstvenog sustava – otvorila je konferenciju Nikolić.

– Zanimanje za posao liječnika, a posebice obiteljske medicine, sve je manja, a razloga za to sve je više. Tu su i državne i lokalne vlasti zakazale u svojoj ulozi da osiguraju učinkovitu primarnu zdravstvenu zaštitu koja je u prvom redu u nadležnosti lokalnih vlasti. Nisu se raspisivale specijalizacije, stipendirali niti stimulirali liječnici. Mladi liječnici bježe iz obiteljske medicine, jer imaju najniže plaće i dodatke na uvjete rada u sustavu kao što se vidi kod nas na primjeru Đakovštine. Općina Trnava, koju čini 6 sela prema zadnjem popisu stanovništva broji oko 1.300 stanovnika, godinu dana nema obiteljskog liječnika. Mještani su očajni. Tamošnje stanovništvo uglavnom je starije, te za najosnovnije, od odlaska liječniku ili po lijekove, ovise o dobroj volji susjeda koji imaju auto. Mnoga slavonska sela su prometno izolirana, demografski opustošena i odavno zaboravljena. Niti su prometno povezani, niti imaju osiguranu primarnu zaštitu, što otežava život mnogim obiteljima, a posebno osobama starije životne dobi.

– Urušavanjem temelja obiteljske medicine, sela propadaju, nestaju, nitko o tome ne vodi brigu, a prepucavanja između državne i lokalne vlasti, odražavaju se negativno na mještane koji sve više i više napuštaju naša slavonska sela. Tko će ostati u selu u kojem nema niti posla, nema ni liječnika, ni škola, ni vrtića, niti prijevoznog sredstva? Prebacivanjem loptice na lokalne vlasti, da su oni ti koji su dužni stimulirati mlade liječnike, omogućiti im stan, veće dodatke na plaću, mi se slažemo ali se pitamo zašto je nadležno ministarstvo sve ove godine zanemarivalo primarnu zdravstvenu zaštitu (PZZ) posebno obiteljske liječnike?!

– Zašto im nisu povećali plaće, učinili atraktivnim to zanimanje raznim stimulacijama, osiguranjem specijalizacija i pohađanja edukacija? Svakom liječniku je potrebno pružili mogućnost da izabere hoće li raditi u domu zdravlja ili u privatnoj ordinaciji ali da i dalje bude u ugovornoj obvezi s HZZO-om, uz jasno postavljena pravila, bez administrativnih prepreka. Državi i pacijentu je to svejedno ali puno znači liječniku koji sam upravlja svojom karijerom i prihodima.

– Također, potrebno je tijekom cijelog studija promovirati obiteljsku medicinu, a lokalna samouprava bi trebala naći način da kroz stipendije i subvencioniranje stanovanja stimulirati mlade ljude da dođu k njima raditi. Iz svega navedenog, zaključujemo da je za rješenje ovog problema potrebna politička volja, koje nažalost nema – zaključuje Nikolić.

– Puna su nam usta tzv. projekta Slavonija, demografije, brizi o Slavoniji i Baranji. No, osnovni preduvjeti za demografiju su porazni. Kronični nedostatak pedijatara u primarnoj zaštiti je prisutan u svim dijelovima istoka Hrvatske ali posebno u našoj županiji. Pedijatri odlaze u mirovinu, a adekvatne zamijene nemaju. Cijeli Miholjački kraj ovisi o jednoj pedijatrici koja iz mirovine radi pola radnog vremena! Jesu li to uvjeti za demografsku obnovu ovoga kraja – pita se Hajduković.

– Uzimajući u obzir sve probleme koje smo naveli, postoji veliki problem i oko pripravničkog staža koji se mora odraditi kako bi se dobila licenca za rad i kako bi liječnici mogli stupiti na tržište rada. No, država ga ne omogućuje u potrebnoj mjeri, čeka se nekoliko godina i mnogi se tada odluče na odlazak iz Hrvatske. Tijekom raspisivanja staža, pripravnici moraju biti na HZZ-u najmanje jedan dan, a kod prijave kod privatnika 6 mjeseci. Pritom mnogi od kandidata za pripravnike daju otkaze na dotadašnjem poslu koji ne rade u struci, ali im istovremeno nije osigurano da će staž i dobiti. Trenutno na staž čeka oko 3.000 ljudi, a ministar je najavio u 2023. g. da će osigurati svega 1.500. Za sada je ostalo na obećanju. Osnovni problem je što država nije osigurala dovoljno novca kako bi svi mogli obaviti staž u razumnom roku, što je dužna učiniti, ukoliko ne želimo da nam obrazovani mladi kadar potraži posao izvan Hrvatske. Prometna izoliranost našeg ruralnog prostora, o kojemu smo kolegica Nikolić i ja već govorili, su dodatni problem koji ograničava već ionako ograničeni pristup zdravstvenoj zaštiti mnogim našim starijim građanima. Taj bi problem bar djelomično mogao biti riješen ustrojavanjem mobilnih ambulanti, palijativnih ambulanti i mobilne ljekarne koje bi bile u sklopu Doma zdravlja jedinica lokalne i regionalne samouprave  No, kao i u svemu pitanje financiranja ali i liječnika koji bi taj posao obavljali je upitan budući da država nije stala iza ovih projekata.  Ako će sve pasti na teret domova zdravlja i jedinica lokalne i regionalne samouprave čije su financije ionako ograničene onda se pitamo na koji način će se to sve skupa financirati i provoditi. Vjerojatno nikako. S obzirom da u ruralnim područjima ostaju bez obiteljskih liječnika, to bi bio jedini spas.

– Na kraju, valja poručiti vladajućima: Ovo su projekti koji doslovno život znače za ruralni prostor! Ovakve je probleme trebao rješavati tzv. projekt Slavonija, Nacionalni plan oporavka i otpornosti kao i europski novac. Međutim, kako sada stvari stoje i dalje ćemo graditi nove biciklističke staze, svlačionice lokalnih nogometnih klubova, društvene domove, a u Slavoniji liječnika neće biti – ni za lijek – zaključuje Hajduković.

Foto: Socijaldemokrati (screenshot)