15. lipnja 2026.

Osijek Express

Vijesti iz Osijeka – Ili dobre ili loše ;)

Broj poginulih na cestama EU-a prošle godine povećan za 3%, a evo kako stoji OBŽ u tome…

Riječ je o privremenim podacima za 2022. godinu, a konačni podaci bit će objavljeni u jesen ove godine, pa su stoga ovi privremeni podložni manjim izmjenama.

Broj poginulih na cestama u Europskoj uniji prošle je godine povećan za tri posto u odnosu na 2021. ali je manji za 10 posto u odnosu na predpandemijsku 2019. godine, objavila je Europska komisija.

Prošle je godine, kada se gustoća prometa nakon pandemije vratila na prijašnje razine, u prometnim nesrećama poginulo oko 20 600 osoba, 3 posto više nego 2021. Međutim, to je 2000 smrtnih slučajeva manje (10 posto) u usporedbi s pretpandemijskom 2019.

Riječ je o privremenim podacima za 2022. godinu, a konačni podaci bit će objavljeni u jesen ove godine, pa su stoga ovi privremeni podložni manjim izmjenama.

Inače, ’22. godine u OBŽ u prometu, u 19 prometnih nesreća bilo je 20 smrtno stradalih osoba. Ako uzmemo u obzir ukupnu europsku brojku od 20.600 poginulih, OBŽ u ukupnom broju sudjeluje s 0,1%. Djeluje malo? Ali, jako nije. Jer, još nešto… Hrvatska ima 71 poginulu osobu na milijun stanovnika. Obzirom da je OBŽ 259.481 stanovnika, kod nas bi taj broj bio jako blizu 80.

U brojnim zemljama zabilježen je napredak u približavanju zacrtanog cilja EU-a i UN-a da se broj smrtnih slučajeva prepolovi do 2030. godine. Ali taj napredak je vrlo neujednačen, pa je tako u Litvi i Poljskoj broj smrtnih slučajeva smanjen za više od 30 posto, u Danskoj 23 posto.  S druge strane, u posljednje tri godine broj poginulih na cestama u zemljama kao što su Irska, Španjolska, Francuska, Italija, Nizozemska i Švedska ostao je prilično stabilan ili se povećao.

EU je 2018. postavio cilj da se broj poginulih i teško ozlijeđenih na cestama smanji za 50 posto do 2030. godine, a do 2050. da se svede na nulu.

Ukupni poredak prema stopama smrtnih slučajeva nije se znatno promijenio od stanja prije pandemije, tako da su ceste i dalje najsigurnije u Švedskoj (21 smrtni slučaj na milijun stanovnika) i Danskoj (26 na milijun), dok su Rumunjska (86 na milijun) i Bugarska (78 na milijun) zabilježile 2022. najviše stope. Prosjek EU-a bio je 46 poginulih na cestama na milijun stanovnika. U Hrvatskoj je bilo 71 poginulih na milijun stanovnika, dok je 2021. zabilježeno 72 poginulih na milijun stanovnika.  U odnosu na prosjek u razdoblju od 2017. do 2019. broj poginulih u Hrvatskoj smanjen je za 13 posto.

Na temelju dostupnih podataka iz 2021. (detaljni podaci za 2022. još nisu dostupni) za cijeli EU, 52 posto smrtnih slučajeva u cestovnom prometu zabilježeno je na ruralnim cestama, 39 posto u gradskim područjima, a 9 posto na autocestama. Tri četvrtine poginulih na cestama (78 posto) bili su muškarci. Putnici u automobilu (vozači i putnici) činili su 45 posto svih poginulih na cestama, pješaci 18 posto, korisnici motornih vozila na dva kotača (motocikli i mopedi) 19 posto, a biciklisti 9 posto ukupnog broja smrtnih slučajeva.

U gradskim područjima postoci se znatno razlikuju i nezaštićeni sudionici u cestovnom prometu (pješaci, biciklisti i korisnici motornih vozila na dva kotača) čine nešto manje od 70 posto ukupnog broja smrtnih slučajeva. Većina smrtnih slučajeva na gradskim cestama žrtve su sudara u kojima sudjeluju automobili i kamioni, što naglašava potrebu za poboljšanjem zaštite nezaštićenih sudionika u cestovnom prometu, navodi Komisija.

(Hina)

Foto: Pixabay (ilustracija)