Ustavni stručnjak iz Osijeka: O izbornim jedinicama, femicidu, Zakonu o kaznenom postupku…

– Prvi puta se predsjednik Republike direktno suprotstavio volji 77 zastupnika – stoji u naslovu razgovora ustavnog stručnjaka iz Osijeka Mate Palića za Newsnight N1 Televizije, gdje je prva tema bila Zakon o izbornim jedinicama, koji sada ponovno prolazi saborsku proceduru.

– Do te situacije je došlo jer je Sabor 28.9. donio novi Zakon o izbornim jedinicama u kojem je stajala odredba da stupa na snagu 1.10. Predsjednik Republike Hrvatske je odlučio odgoditi proglašenje, pričekati da prođe 1.10., a unutar osam dana je donio odluku o proglašenju i zato je došlo do neustavne situacije. Vlada se odlučila za ispravak kroz pralamentarnu proceduru i u Saboru je, nakon što je Vlada uputila konačan prijedlog izmjene zakona, brisana odredba o stupanju na snagu 1.10. i navedeno je da stupa na snagu u roku od osam dana od objave u Narodnim novinama. Još uvijek nije proglašen. Prvi puta se predsjednik Republike direktno suprotstavio volji 77 zastupnika koji čine većinu i to je loša situacija koje se ispravljala tako da se išlo u minimalnu i nužnu intervenciju – kazao je Mato Palić za N1 Televiziju, dodajući na upit jesu li vladajući ispunili minimum zahtjeva Ustavnog suda kad se govori o nepravilnostima na koje su upozoreni…

–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–

– Ustavni sud je u odluci kao glavni uzrok za ukidanje Zakona o izbornim jedinicama naveo ranije uočene i produbljene razlike u broju birača različitih izbornih jedinica. Vladajući nisu htjeli ići u širu intervenciju, došlo je do prekrajanja izbornih jedinica kojih je ostalo 10 i broj birača je uravnotežen, čak i više nego je propisano zakonom. Granice izbornih jedinica definirane ovim zakonom ne slijede administrativno-teritorijalni ustroj što je propisano zakonom, no treba razlikovati dvije stvari – granice izbornih jedinica u smislu teritorijalnog ustroja manje su bitne od ravnoteže broja birača jer se on direktno reflektira na izborno pravo – kazao je Palić.

Izmjene Zakona o kaznenom postupku Palić je uvodno komentirao kako se radi o neobičnoj situaciji gdje netko iz sudbene vlasti kritizira do te mjere nešto što još nije ušlo ni u parlamentarnu proceduru.

– Cilj je širenje tajnosti i pomaknuti je s faze izvida na fazu istrage… Sudac je bio kategoričan da do curenja informacija sigurno nije došlo od odvjetnika ili suda, nego je prstom upro u DORH. Može se postaviti pitanje je li ta pretpostavka točna, a onda i zašto DORH nije ništa poduzeo da sankcionira osobe koje su u tome sudjelovale. Što se tiče kaznenog djela, više je različitih interesa u koliziji – govori Palić i nastavlja…

–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–

– Bilo bi dobro da se dopuni izrijekom da se jasno propiše kako je isključen progon novinara – kazao je, dodajući da javnost ima pravo znati što se događa.

Naposljetku, može li se femicid izdvojiti kao posebno kazneno djelo….

– Kad je u pitanju kazneno djelo teškog ubojstva bliske ženske osobe, treba naglastii kako su se o tome očitovali suci Vrhovnog suda. Svi kazneni suci zauzeli su stav da je neustavno tako formulirano. Članak 3 Ustava RH propisuje ravnopravnost spolova kao najvišu vrednota ustavnog poretka i to znači da sve druge odredbe Ustava moraju se tumačiti u skladu s tim. Ako u Istanbulskoj konvenciji piše da se pojačana zaštita ne smatra diskrimantornom, podsjetio bih da je Ustav RH po pravnoj snazi jači od te konvencije. Ona je u pravni sustav ušla temeljem ustavne odredbe. Iako je namjera ispravna, da se zaštiti slabiji spol, da se strože kažnjavaju nasilnici, namjera može biti ispravna, ali ovo definitivno po mom mišljenju nije dobar način jer je u suprotnosti s člankom 3 Ustava RH. Istanbulska konvencija je dobra, ima za cilj zaštitu, ali moglo se to postići i na manje diskriminatoran način i bez uvođenja novog kaznenog djela i formulacij – zaključio je Palić za N1 Televiziju.

Foto: Facebook (screenshot)