14. travnja 2024.

Osijek Express

Vijesti iz Osijeka – Ili dobre ili loše ;)

Statistička ‘razglednica’ Osijeka… Zvonik konkatedrale drugi najviši kod nas i jugoistočnoj Europi!

3 min read
Ime Osijek potječe od niskog vodostaja rijeke, tj. oseke koja je bila pogodna za nastanjivanje u Osijeku.

U posljednjih 5 godina prijevoz GPP-om je, zapravo, pojefitinio, taksi je poskupio, rasla je duljina biciklističkih staza, broj sjedala u kinima ostao isti… Demografski podatci su jednaki kao i na razini cijele zemlje. Ostarili smo ponešto, malo nas je manje, ali… Broj studenata je rastao, zaposletnost višestruko, kao i broj noćenja, ako govorimo o turizmu. Radi puno veći broj ljudi, puno je više radno aktivnih osoba… – elementi su statističke razglednice DZS-a, a bilo bi zgodno vidjeti i kako su se stvari nastavile kretati od posljednjeg popisa stanovništva, jer… stanovi se prodaju ‘k’o ludi’, parkinga uvijek manjka, kafići puni…

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Državni zavod za statistiku je jučer na mrežnim stranicama objavio Statističke razglednice gradova u Hrvatskoj, među kojima se, razumljivo, našao Osijek. U ovoj publikaciji, navodi glavna ravnateljica DZS-a Lidija Brković, prikazano je povijesno, geografsko i ostalo bogatstvo gradova, ali i statistički podaci koji se mogu upotrijebiti za daljnji razvoj gradova te njihovih funkcionalnih urbanih područja. Korisnici ove publikacije moći će na jednome mjestu naći osnovne informacije o gradu, povijesnim, kulturnim i turističkim zanimljivostima te statističkim podacima koji su primjenjivi za vođenje različitih vrsta javnih politika, dodaje se nadalje u opisu.

Razglednica o Osijeku počinje općim informacijama, gdje se kaže kako se naš grad smjestio na desnoj obali Drave između 16. i 24. kilometra od ušća u Dunav, kako se Osijek često se naziva najzelenijim hrvatskim gradom, da imamo 17 parkova, ukupne površine od 394.400 m2, uz brojne nam poznate informacije otprije i da smo grad kompe i grad s najvećim zoološkim vrtom u Hrvatskoj.

-TEKST SE NASTAVLJA ISPOD TABLICA – KLIKNITE NA NJIH ZA UVEĆANJE –


– Viseći pješački most izgrađen 1981. povezuje gradsko središte s rekreacijskim centrom na lijevoj obali Drave i jedan je od najpoznatijih i najljepših simbola grada. Osijek je posebno poznat po secesiji, stilu vrlo popularnom u cijelome nekadašnjem austrougarskom carstvu. Početkom 20. stoljeća zgrade su građene u stilu tzv. bečke secesije, a najveća među njima – Poštanska palača, izgrađena u stilu mađarske secesije. Crkva sv. Petra i Pavla jest konkatedrala đakovačko-osječke nadbiskupije na kojoj je prema inicijativi biskupa Josipa Jurja Strossmayera 1894. započela izgradnja zvonika visine od 90 m i danas po visini drugoga zvonika u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi… – u poglavlju arhitektura DZS opisuje osječke najpoznatije elemente, sastavnice praktički svake ‘fizičke razglednice’, ali i ove statističke. Naime…

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

– Ime Osijek potječe od niskog vodostaja rijeke, tj. oseke koja je bila pogodna za nastanjivanje u Osijeku. Dakle, Hrvati su ime Osijek dali naselju zbog ponešto povišenog mjesta od okolnih voda, mjesto gdje je oseka, te suho i pogodno za izgradnju nastambi – stoji u Razglednici DZS-a, a gdje su posebno zanimljivi povijesni elementi…

– Prvi zapisi o postojanju života na ovom prostoru postoje još iz razdoblja 4. – 1. pr. n. e. Za vrijeme keltsko-latenske kulture na području Osijeka 1196. po prvi se put spominje Osijek pod mađarskim nazivom Ezek kao trgovište i prijelaz preko rijeke Drave, dok ga Nijemci nazivaju Esseg. Za ovo je područje osobito važna godina 1526., kada je grad bez borbe predan turskim osvajačima Osmanskog Carstva. Jedinstveni grad Osijek postaje 1786., kada se u jednu cjelinu ujedinjuju tri gradske općine: Nutarnji grad (Tvrđa), Gornji grad i Donji grad… – nastavlja se, u povijesnim elementima važnima za Osijek dodaje i kako smo ‘rodili’ dva Nobelovca, koji su pohađali III. gimnaziju, da je riječ o Lavoslavu Ružički, koji je rođen u Vukovaru (1887. – 1976.), dobitniku Nobelove nagrade za kemiju 1939., te Vladimiru Prelogu, koji je rođen u Sarajevu (1906. – 1998.), dobitniku Nobelove nagrade za kemiju 1975.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Puno je još toga u razglednici, a koju možete vidjeti na mrežnim stranicama DZS-a.

Foto: OsijekExpress.com (arhiva, ilustracija) & DZS (screenshot)