Ovo je zabavno! Koliko jaja jedemo godišnje? Koliko ih proizvodimo? Koliko imamo kokica…

– Što je bilo prije – kokoš ili jaje? Sigurno ste se barem jednom u životu susreli s tim pitanjem koje nas intrigira od pamtivijeka i kojim se pokušava objasniti odnos između uzroka i posljedice. Za nas je statističare to umno nadmetanje potpuno nebitno jer raspolažemo podacima i za jedno i za drugo, a upravo su jaja, kao simbol stvaranja i ponovnog rađanja, okosnica Uskrsa – objavio je u uvodniku Državni zavo za statistiku, koji ususret svim blagdanima uvijek ‘izvuče’ zanimljiv statistički niz za zabavu…

– Prema podacima statistike poljoprivrede, u posljednjih deset godina broj kokoši konstantno oscilira, a ako uspoređujemo prvu i posljednju promatranu godinu, vidimo da se njihov broj u 2022. smanjio za nešto više od trećine u odnosu na 2013. – objavio je DZS, nastavljajući…

–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–

– Sličan trend zamjećujemo i ako promatramo podatke za kokošja jaja, čija proizvedena količina unutar promatranog desetljeća također gotovo naizmjence raste i pada.

– Povijest jaja kao kulinarske namirnice relativno je kratka – na dnevnim se menijima taj eliksir života počeo pojavljivati tek od sredine 17. stoljeća. Posljednjih godina sve više raste svijest o važnosti sastava onoga što konzumiramo pa nije čudno što su poljoprivrednici i uzgajivači prepoznali tu prodajnu nišu te se broj ekoloških jaja za konzumaciju znatno povećao u odnosu na razdoblje prije deset godina.

– Posljednji raspoloživi podaci o prehrambenim navikama stanovnika Hrvatske, iz 2019., pokazuju da se tada po članu kućanstva konzumiralo prosječno 136 jaja na godinu. A potkraj travnja, kada je planirana objava podataka o osnovnim obilježjima potrošnje kućanstava u 2022., saznat ćemo jesu li se naše navike u razdoblju od tri godine promijenile.

–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–

– Još su stari Perzijanci, Egipćani, Rimljani i Grci štovali jaje kao izvor novog života te su si jaja često međusobno darivali kao simbol plodnosti, rođenja i buđenja proljeća, a osim što ih ovih blagdanskih dana ukrašavamo, i jedemo ih, naravno, više nego obično. Stoga će nam ih zasigurno trebati poveći broj, za koji iz godine u godinu treba izdvojiti sve veći iznos.

– Ipak, koliko god se svi mi trudili učiniti Uskrs što posebnijim i svečanijim, kad je riječ o tom blagdanu koji simbolizira nadu u nove početke, u prvom planu ne treba biti obilje, nego upravo suprotno – skromnost, poniznost i radost zajedništva. Sretan Uskrs želi vam DZS! – zaključuju.

Foto: Pixabay (ilustracija)