Kolona, vozite polako…, a onda ‘na kraju balade’ ni radova, ni prometne…!? Što uzrokuje zastoj…

Osvjedočili ste se zacijelo zastojima na autocesti, trenutku kada ‘milite’ kilometrima polako, bez jasnog razloga, osim što vidite automobile ispred sebe, preko kojih ne možete. A onda se odjednom promet ubrza, shvatite da nije bilo ni skretanja, ni prometne nesreće, ni radova…, nikakvog razloga koji bi usporio promet. Što se onda dogodilo? Kakvi su to ‘fantomski zastoji’? Kako do toga dolazi? Kako, što, gdje, kada? Tema je kojom se pozabavila RevijaHAK, a uzroci su, kada razmislite, više nego jasni. Da svi voze kako treba, do njih ne bi dolazilo, ali čim netko ubrza, zakoči, natjera drugog na kočenje…

–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–

– Zastoj definiramo kao kolonu vozila koja stoji ili se vrlo sporo kreće, a nastaje uslijed prometne nesreće ili radova na cesti – piše za RevijuHAK Petra Vedriš iz Ureda za sigurnost prometa Hrvatskog autokluba, ali se odmah itvara i ova spomenuta tema gužvi koje nisu uzrokovane incidentnim situacijama, radovima, čak nekad ni povećanim obujmom prometa…

RevijaHAK piše kako ‘šok valovi’ dolaze smjenom naglog ubrzavanja i naglog usporavanja. Pojednostavljeno, netko se krene voziti brže nego je prosječna brzina prometnog toka, autocestom često potom i pretjecajnim trakom, vožnkom ‘na repu’, a onda počne kočiti, zbog onog ispred sebe, a val se lančanom reakcijom prenosi do začelja kolone gdje su se vozila prisiljena zaustaviti, jer nemaju prostora za usporavanje.

Sljedeći uzrok može biti i ‘efekt leptira’, ili opetovano prestrojavanje u prometni trak koji je prividno protočniji. To usporava traku iz koje vozilo izlazi, kao i onu u koju se uključuje. Kada je razmak među vozilima mali, nastaje zastoj, opet lančanom reakcijom.

–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–

Zatim, pretjerana upotreba kočnice pri vožnji autocestom, također može izazvati niz kočenja, ‘val’. I to onda opet može kulminirati zastojem.

Da bi promet tekao bez zastoja potrebno je harmonizirati brzinu s trakom, držati razmak, brzinu vožnje održavati konstantnom ili je regulirati otpuštanjem papučice gasa i po potrebi kočiti motorom, dodaje RevijaHAK, naglašavajući kako na autocestama suprotno od toga čine često i ‘vikend vozači’, oni koji rjeđe voze, u oprezu se ponašaju i voze sporije, a onda drugi krenu u pretjecanje i ‘voila’.

Naravno, zaključuje Revija, zastoji nerijetko nastaju u blizini čvorišta i odmorišta, a zajednički nazivnik svih zastoja – čovjek.

Foto: Pixabay (ilustracija)