Druga akademkinja iz Osijeka! Helena Sablić Tomić je postala redovita članica HAZU-a!
Poslije Vlaste Piližote, iz Osijeka je druga akademkinja u povijesti postala prof.dr.sc. Helena Sablić Tomić, dekanica Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku. Postala je redovita članicu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za književnost. Osječanka je ugledna je književnica i znanstvenica, od 2006. godine dekanica AUKOS-a, a gdje predaje u statusu redovite profesorice u trajnom zvanju. Voditeljica je i Doktorske škole Sveučilišta J. J. Strossmayera.
–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–
– Objavila je 23 knjige i više od sto znanstvenih i stručnih radova, napisala je 15 filmskih scenarija za dokumentarne filmove o klasicima hrvatske književnosti i kulture, jedna je od najistaknutijih književnih kritičarki koja kontinuirano od 1995. piše književnu kritiku u hrvatskim časopisima, novinama i radijskim emisijama (Vjesnik, Hrvatska revija, Književna revija, Kolo, Forum, 1. program HRT-a). Dobila je desetak nagrada za svoj književni i znanstveni rad, među njima Nagradu Stipana Bilića-Prcića Zaklade HAZU za monografiju U osječkom Nutarnjem gradu te međunarodne nagrade Ars longa, vita brevis za najbolju prevedenu knjigu eseja u Makedoniji (O strasti, čitanju, dokolici) i Akademija Mediterana za ukupni stvaralački i književni opus u Strugi. Na području znanosti o književnosti prva je uvela teoriju autobiografije i bavila se autobiografskim pismom, što je postao temelj njezina književnog i esejističkog interesa za problematiku identiteta u rasponu od osobnoga do gradskoga. (…) Kao priznata književnica i esejistica, kao književna znanstvenica i kritičarka u svim medijima, kao urednica u časopisima i, napokon,
kao osoba u samome vrhu na kulturnoj sceni u Osijeku, Helena Sablić Tomić donijet će u Razred za književnost nove ideje i pridonijeti ugledu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – stoji, među ostalim, u obrazloženju HAZU-a.
Inače, HAZU je prekjučer imao izbornu skupštinu na kojoj je izabrano 17 novih redovitih članova, 6 dopisnih i 15 članova suradnika. Za redovite članove izabrani su – u Razredu za društvene znanosti Robert Matijašić, Jasna Čapo, Nevenka Čavlek i Igor Mikecin, u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti Nikola Basarić i Hrvoje Buljan, u Razredu za prirodne znanosti Marijan Herak, u Razredu za književnost Helena Sablić Tomić, Miro Gavran i Dražen Katunarić, u Razredu za likovne umjetnosti Gordana Bakić, u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju Srećko Bradić, Olja Jelaska i Krešimir Seletković te u Razredu za tehničke znanosti Stanislav Kurajica, Jurica Sorić i Zvonimir Šipuš.
–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–
Za dopisne članove izabrani su: Sunčica Čanić iz SAD-a u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, Csaba Győrgy Kiss iz Mađarske u Razredu za književnost, Francisco Javier Juez Gálvez iz Španjolske u Razredu za filološke znanosti, Danica Kragić Jensfelt iz Švedske u Razredu za tehničke znanosti, Dimitri Krainc iz SAD-a u Razredu za medicinske znanosti te Katarina Livljanić iz Švicarske u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju.
Za članove suradnike izabrani su – u Razredu za društvene znanosti Lovro Kunčević, Vladimir Arčabić i Igor Borzić, u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti Ivan Halasz, u Razredu za prirodne znanosti Melita Peharda Uljević, Danijel Belušić i Nikica Šprem, u Razredu za medicinske znanosti Alan Ivković, u Razredu za filološke znanosti Ivan Andrijanić i Kristina Štrkalj Despot, u Razredu za književnost Suzana Coha i Mario Kolar, u Razredu za likovne umjetnosti Davor Bruketa i Ivana Franke, te u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju Ivan Josip Skender.
HAZU je inače sve kandidate u četvrtak ‘izglasao’, osim povjesničara Stanka Andrića, književnika i povjesničara društvene, crkvene i kulturne povijesti Slavonije, Baranje i Srijema. Dobio je 40 od 90 glasova. Josip Pečarić se, među ostalim, usprotivio njegovu izboru, optužujući da je bio protiv prijedloga da se Hrvatski institut za povijest nazove imenom Franje Tuđmana.
Foto: OsijekExpress.com (arhiva)
* Ovaj tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za pluralizam *
