24. listopada 2024.

Osijek Express

Vijesti iz Osijeka – Ili dobre ili loše ;)

Rođeni, umrli, pobačaji… U ’23. godini nas je ‘nestalo’ oko 19.000!

...krenimo redom u demografski tragičnu statistiku...

Foto: Pixabay (ilustracija)

Opet smo ‘u minusu’! Rođeni, umrli, pobačaji… U ’23. godini nas je ‘nestalo’ oko 19.000! HZZO je izdao četiri biltena koji statistički svjedoče natalitetnom problemu u državi, a koji nije od jučer. Možemo govoriti o lošijim i puno lošijim godinama, a gdje se svrstava i potonja, 2023. Iako će se u tekstu često upotrebljavati termin ‘majke’, ovdje nije riječ o tome žele li majke imati djecu ili ne, već obitelji, i očevi i majke, riječ je o naprosto o surovoj činjenici da je rođene djece sve manje, umrlih jednako kao i prije. A to je dublji problem od želje. I time se bave demografi. No, krenimo redom u demografski tragičnu statistiku…

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA


PORODI

Porodi u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2023. godine, analiza grupe autora kaže da smo ’23. godine imali 32.830 poroda i 32.674 živorođene djece. Najviše je rodilja u dobi od 30 do 34 godine, 10.924, slijede mlađe majke od 25 do 29 godina s 9.370 poroda, puno je majki rodilo i između 35. i 39. godine, čak 6.336, a zanimljivo, bila su i 93 poroda majki starijih od 45 godina. Ono što je druga, neslavna realnost i krajnost, dvije bebe rodile su majke, odnosno djevojčice mlađe od 14 godina, a 619 beba djevojke od 15 do 19 godina starosti.

PRVO, DRUGO…

Nadalje, kada se uzme ukupan broj rodilja, prvorotkinja je bilo 14.895, a drugorotkinja 10.897. Treće i/li četvrto, peto dijete je u obitelji tek 6.517 majki i očeva.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA


DOJENAČKA SMRTNOST

Dojenačka smrtnost u Hrvatskoj je u usporedbi sa zemljama u okruženju u ‘gornjem domu’, samo malo ispod Slovačke, ali iznad Austrije, Češke, Mađarske i Slovenije. U Hrvatskoj je u 2023. godini umrlo 127 dojenčadi (u 2022. godini 139), a stopa dojenačke smrtnosti iznosi 3,95/1.000 živorođene djece (4,10/1.000 u 2022. godini), navode autori analize HZZO-a,

Po županijama dojenačka smrtnost najviša je ’23 bila u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, 9,1. Dubrovačko-neretvanska je visoko s 8,6. Najbolji primjer je Požeško-slavonska, 0,0. A i Vukovarsko smijemska stoji bolje od drugih, 2,5. Brodsko-posavska također, 2,7. Bliže prosjeku ili iznad prosjeka su Virovitičko-podravska i Osječko-baranjska, s 3,5 i 4,3.

POBAČAJI

Kada je riječ o pobačajima, stvari stoje ovako… – Tijekom 2023. godine je putem individualnih prijava pobačaja u Bazu podataka o pobačajima unutar NAJS prijavljeno 5.520 pobačaja, što predstavlja pad od 7,4% u odnosu na broj zabilježen prethodne godine (5.958 pobačaja). Navedenim prijavama je u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo pribrojeno još 2.287 pobačaja koji nisu prijavljeni unatoč zakonskoj obavezi, ali su evidentirani u Bazi podataka o hospitalizacijama unutar NAJS. Ukupan broj pobačaja evidentiranih u RH 2023. godine tako iznosi 7.807 – objavio je HZZO, dodajući kako među ženama kod kojih je prijavljen pobačaj u 2023. godini, 35,8% nije imalo živorođene djece.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA


– Među ženama kod kojih je evidentiran legalno inducirani pobačaj najveći je udio onih u dobi od 30 do 39 godina, 44,3%, potom slijedi dobna skupina od 20 do 29 godina u kojoj je evidentirano 38,5% svih legalno induciranih pobačaja. Tijekom 2023. godine evidentiran je 61 legalno induciran pobačaj u maloljetnica (do 18. godine života) što čini 2,0%. U mladih djevojaka od navršenih 18 do 20 godina života evidentirana su još 144 legalno inducirana pobačaja, što zajedno čini 6,8%. Velika većina prijavljenih legalno induciranih pobačaja (75,1%) učinjena je na zahtjev žene, 7,2% zbog ugroženog zdravlja žene, a 3,2% zbog prethodno utvrđene malformacije ploda. Od 1.674 prijavljenih legalno induciranih pobačaja na zahtjev žene, prema dostupnim podacima, u 1.217 slučajeva (72,7%) prije začeća nisu bile korištene metode kontracepcije. Među 2.229 prijavljenih legalno induciranih pobačaja, podatak o bračnom statusu je bio nepoznat u 38,8% slučajeva, a za 30,0% žena je evidentirano da su bile u braku.

POBAČAJI U SLAVONIJI

U slavonskim županijama to, bez analize o razlogu pobačaja, izgleda brojčano ovako… OBŽ 538, VSŽ 241, BPŽ 190, VPŽ 151 i PSŽ 105. U KBC-u Osijek izvedeno je 509 pobačaja u ’23. godini, u Našicama 56. Više je to od ukupnog broja u OBŽ, što znači da je u OBŽ došlo i nekoliko osoba iz drugih županija.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA


UMRLI

I evo nas na najtragičnijem dijelu ove demografske statistike, prirodnom kretanju. 2011. godine smo imali oko 41.000 beba i 51.000 smrti, a ta se razlika između ta dva broja sustavno povećavala i prošle godine iznosila 32.170 vs. 51.275. Znači, ima nas za 19.105 manje. Zadnji ‘plus’ smo imali ’97. godine, čak 3.517 beba više nego smrtnih slučajeva. Od tada na ovamo, broj smrti je uglavnom isti, izuzev ‘covid godina’, a broj beba se od tada smanjio za oko 13.000.

Po županijama… – Na 100 umrlih u RH zabilježeno je 62,7 živorođenih (u 2022. godini 59,5), a u svim županijama je zabilježen negativan prirodni prirast. Najniži vitalni indeks, 42,9 živorođenih na 100 umrlih, zabilježen je u Ličko-senjskoj županiji, a nakon nje slijede Primorsko-goranska (45,1 živorođenih na 100 umrlih) i Karlovačka županija (46,6 živorođenih na 100 umrlih). Najviši vitalni indeks je u Međimurskoj županiji (83,8 na 100 umrlih). Više od 1.000 umrlih u odnosu na broj živorođenih je zabilježeno u 6 županija. U dvije županije je čak preko dvije tisuće umrlih više, u Primorsko-goranskoj županiji (-2.092) i Gradu Zagrebu (-2.030) – piše HHZO.

SLAVONIJA STOJI OVAKO…

A ovako Slavonija stoji… OBŽ ima živorođenih 2.099 beba, umrlih osoba 3.598, što čini razliku u ’23. godini od 1.499. Sva tri broja u VSŽ kažu ovako 1.182-2.110=-928, BPŽ 1.116-1.865=-749, VPŽ 574-1.036=-462 i PSŽ 489-1.002=-513.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA


UTJEHA?

Utjeha? – Višegodišnji trend pada nataliteta, s povremenim oscilacijama, prisutan je u cijeloj Europi. Prema bazi podataka statističkog ureda Europske unije (Eurostat), u 2023. g. dvije zemlje članice Europske unije (EU-27) imale su natalitetnu stopu ≥ 10,0/1.000 stanovnika, a 25 imaju stopu < 10,0/1.000 stanovnika. Prosjek EU-27 za 2023. g. je 8,2/1.000 stanovnika, te je Hrvatska neznatno iznad prosjeka sa stopom od 8,3/1.000 stanovnika – objavio je HZZO.

Foto: OsijekExpress.com (arhiva, ilustracija)