Ovisnosti u Hrvata: Muški u svemu prednjače, osim u vremenu na društvenim mrežama!

U Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar predstavljeni su rezultati znanstveno-istraživačkog projekta Zlouporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske za ’23. godinu. U istraživanje je bilo uključeno gotovo 5000 sudionika, građana Republike Hrvatske, u dobi između 15 i 64 godine. I stvari stoje ovako: Duhan, droga, alkohol, igre na sreću, društvene mreže, video-igre…

–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–

Kada je riječ o duhanu, kako izvještava HZJZ, u vrijeme istraživanja duhan je pušilo 37.9% odraslih i 38.1% mlađih odraslih, muškarci su pušili češće od žena (42.8% muškaraca i 33% žena), a najviše pušača bilo je u dobnim skupinama između 25 i 34 godine (42.5%) i između 35 i 44 godine (40.8%). E-cigarete i/ili uređaje za zagrijavanje duhana u trenutku istraživanja koristilo je 12% odraslih i 19.3% mlađih odraslih, odnosno gotovo svaka peta mlađa odrasla osoba koristila je e-cigarete i/ili uređaje za zagrijavanje duhana, objavio je HZJZ rezultate istraživanja Instituta.

Kada je o alkoholu riječ, u godini koja je prethodila istraživanju neko alkoholno piće konzumiralo je 77.7% odraslih i 82.4% mlađih odraslih, muškarci su godini koja je prethodila istraživanju pili alkohol češće nego žene (84% muškaraca i 71.3% žena), a u svim dobnim skupinama prevalencija konzumacije alkohola u godini koja je prethodila istraživanju bila je iznad 65%, a najveća je bila u dobnoj skupini između 25 i 34 godine (85.1%).

–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–

– U godini koja je prethodila istraživanju sedative ili trankvilizatore je uzimalo 22% odraslih i 13.5% mlađih odraslih. Prevalencija uzimanja sedativa ili trankvilizatora u godini koja je prethodila istraživanju bila je veća kod žena (25.6%) nego kod muškaraca (18.3%). Najveća prevalencija konzumacije sedativa ili trankvilizatora u godini koja je prethodila istraživanju utvrđena je u dobnoj skupini između 55 i 64 godine (35.2%) – izvještava Institut.

A ni na drogu nismo ‘imuni’, jer barem jednom u životu neku ilegalnu drogu uzelo je 26% odraslih i 37.3% mlađih odraslih. Najveća prevalencija uzimanja bilo koje ilegalne droge barem jednom u životu utvrđena je u dobnoj skupini između 25 i 34 godine (42.4%). Znatno više odraslih muškaraca nego žena uzelo je neku ilegalnu drogu barem jednom u životu (32.5% muškaraca naspram 19.6% žena), odnosno svaki treći muškarac i svaka peta žena, izvještava HZJZ i nastavlja…

– U posljednjih godinu dana 9.9% odraslih uzimalo je neku ilegalnu drogu, odnosno svaka deseta odrasla osoba te 18.3% mlađih odraslih, odnosno gotovo svaka peta mlađa odrasla osoba.

– Najčešće korištena ilegalna droga bio je kanabis. Barem jednom u životu kanabis je konzumirala svaka četvrta odrasla osoba (24.6%) i više od trećine mlađih odraslih (35.9%). Najveća životna prevalencija konzumacije kanabisa utvrđena je u dobnoj skupini između 25 i 34 godine (40.6%), a znatno češće su ga uzimali muškarci (30.6%) nego žene (18.5%).

–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–

– Kanabis je u godini koja je prethodila istraživanju uzimalo 8.8% odraslih i 16.6% mlađih odraslih. Najveće prevalencije uzimanja kanabisa u posljednjih godinu dana utvrđene su u dobnim skupinama između 15 i 24 godine (18%) i između 25 i 34 godine (15.4%).

– Životne prevalencije uzimanja ilegalnih droga osim kanabisa bile su do 6% (kokaina 5.8%, amfetamina 4.5%, ecstasya 4.5%, LSD-a 2.1%, heroina 0.7% i metaamfetamina 0.4%.

– Najčešće uzimana ilegalna droga osim kanabisa, u godini koja je prethodila istraživanju, bio je kokain, kojeg je uzimalo 2.6% odraslih i 4.2% mlađih odraslih. Kokain su češće uzimali muškarci nego žene (3.9% muškaraca i 1.2% žena). Najveće prevalencije uzimanja kokaina utvrđene su u dobnim skupinama između 25 i 34 godine (4.6%), između 35 i 44 godine (3.9%) i između 15 i 24 godine (3.6%).

Ovisnosti se nadalje očituju i u igrama na sreću…

–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–

– Oko trećine odraslih (32.8%) i mlađih odraslih (33.4%) igralo je igre na sreću u godini koja je prethodila istraživanju. Prevalencija igranja igara na sreću u godini koja je prethodila istraživanju utvrđena bila je veća kod muškaraca (40.5%) nego kod žena (25.3%). Najveća prevalencija igranja igara na sreću u posljednjih godinu dana utvrđena je u dobnim skupinama između 35 i 44 godine (35.8%) i između 25 i 34 godine (34.8%). U mjesecu koji je prethodio istraživanju najčešće igrane igre na sreću među odraslima bile su Eurojackpot (9.8%), loto (7.8%) i kladioničke igre (6.6%) te lutrija odnosno srećke (5.7%).

Prevalencija igranja videoigara u godini koja je prethodila istraživanju bila je 29.6% među odraslima i 52.7% među mlađim odraslima. Muškarci su igrali videoigre češće od žena (37.2% muškaraca i 22.1% žena). Najveća prevalencija igranja videoigara u posljednjih godinu dana utvrđena je u dobnoj skupini između 15 i 24 godine (65.6%). Na razini populacije najčešće su se igrale „ležerne videoigre“ (npr. igre kartama) – 8%, zatim sportske igre (npr. FIFA) -3.8%. Slijede strateške igre, avanture i pucačke igre (do 2.5% na razini opće populacija). Videoigre je najviše odraslih igralo na mobilnom telefonu (12%), dok su mlađi odrasli podjednako igrali na mobitelu i računalu (oko 17%).

–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–

– Prevalencija korištenja društvenih mreža u godini koja je prethodila istraživanju bila je 78.3% među odraslima i 95.4% među mlađim odraslima. Žena su koristile društvene mreže nešto češće od muškaraca (81.1% žena i 75.6% muškaraca). Najveća prevalencija korištenja društvenih mreža u posljednjih godinu dana utvrđena je u dobnoj skupini između 15 i 24 godine (97.3%). U mjesecu koji je prethodio istraživanju najviše odraslih je koristilo Facebook (40.9%), zatim Instagram (19.9%) i TikTok (9.6%), dok su mlađi odrasli su najviše koristili Instagrama (41%), potom Facebooka (23.8%) i TikToka (20.4%).

Foto: Pixabay (ilustracija)