Možemo u Osijeku žele spriječiti nastavak izgradnje promenade preko Pampasa!?

Ima nekoliko autentičnih, ‘skeniranih’ i elektronski obojenih razglednica Osijeka, prije 1. i poslije 2. svjetskog rata. Jedna iz Županijske otkriva malo Trga, tamo tisućuosamsto i neke. Blato, kaldrma, nekoliko gusaka… Ima razglednica i s konjima po cijelom gradu. A ima i onih kasnijih koje iz zraka prikazuju Osijek ‘kao iz vremena prije nego su Britanci iz Slavonije izvlačili hrast’. Sam Bog zna da u tome ima nešto romantično, makar su se sigurno ljudi i tada ‘laktali’ oko istih problema, proklinjali blatne cipele i drek guske, gazili i ‘lijepili’ lišće po nogama… Nego, vidi vraga, Osijek je od tada do danas narastao s 25.000 na skoro 100.000 stanovnika, a ilustracije radi broj automobila je danas 54.000 u Osijeku. I dok u nama starijima ‘Frigis’, naziv čvorišta na obilaznici, ‘izmami suzu’, nekim novim klincima taj je naziv ‘bedast’. Dame i gospodo, našu djecu baš i ne zanimaju ‘visoke trave argentinskih ravnica’, čitaj: Pampas, već ih zanimaju šetnice, parkirališta, teretane, restorani, trgovine, radna mjesta, veće plaće, tramvaji, što manje čekanja, škole, vrtići za njihovu djecu… A k tome, sukladno onom što govori dokumentacija Hrvatskih voda, ovdje će betona, na Pampasu, biti najmanje.

–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–

– Mislim da to ljudi trebaju znati, ali sve je umalo propalo… – rekao je u ožujku lani zamjenik gradonačelnika Osijeka Dragan Vulin, dodajući kako je to bila ‘opstrukcija’ jednog dijela građana… – Dosta je energije i truda uloženo u lobiranje, u nastavak tog projekta na zapad. Ali, bilo je onih koji su opstruirali taj projekt – kazao je, odgovarajući i na pitanje… – Zbog ‘staništa plavog leptira’. Ne, ne šalim se. Ja nisam vjerovao kada sam to prvi puta čuo – rekao je još Vulin, spomenuo jednu političku opciju. Ticalo se to spajanja promenade između Donjeg i Gornjeg grada.

Godinu poslije, evo ‘nekog leptira’ opet!? Politička platforma Možemo! sa kanala društvenih mreža ‘vrišti’ o ‘betonizaciji Pampasa’, a nakon najave Grada Osijeka o nastavku šetnice od Neptuna prema Višnjevcu. Stajali su svojedobno uz plakate na drvoredu pored Centra za posjetitelje Tvrđa, u srpnju ’21., da bi ista stabla potom Osijek i Unikom zalijevali cijelo ljeto, očuvali i zasadili od tada do danas još oko 2.000 stabala po Osijeku. ‘Branili’ su iz oporbe i drvored platana kod današnjeg podvožnjaka ‘na Čepinskoj’, a za koje je i struka naposljetku rekla da dijelom moraju van i zbog kojih je zasađeno 80-ak novih stabala, izgrađena intrazonska cesta, dovršen podvožnjak kojeg smo čekali desetljećima. – Kada su stabla sađena, nije bilo potrebe za širokom cestom… – među ostalim je rečeno svojedobno na ‘aktualcu’ u Vijeću Osijeka, a u značajno opširnijoj elaboraciji, u čemu se zapravo može sažeti razumljivo pojašnjenje razvoja Osijeka, dinamike života, broja vozila, odnosno kako Osijek, ali i niti jedan drugi grad, nije isti kao prije 30-40-50 godina.

–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–

I danas imamo peticiju Možemo! na društvenim mrežama kojom žele zaustaviti ‘betonizaciju’ Pampasa, a sve su prilike, iz nama dostupnih materijala, a koje smo dobili od Grada Osijeka i Hrvatskih voda na uvid, da su u zacijelo političkom obračunu ‘promašili ceo fudbal’. Jer, osim onog proširenja kod Neptuna i bivše građevinske firme koja je imala pristup Dravi, tamo u završetku Strme ulice, gdje se ‘spuštaju čamci’, nastavak šetnice neće ni izbliza ‘betonizirati’ Pampas na putu do Višnjevca. Iskreno, onaj ‘bent’ kojeg ljeti ‘pobožno’ pohodi nekad i više građana, šetača, trkača i biciklista nego ‘staru promenadu’, taj isti postojeći bent, većim dijelom prašnjav i prljav, postat će asfaltirana i uređena dionica, a od Neputna, uz stadion, gdje je bilo i građevinskog otpada u velikim količinama, niknut će drvored. Do brojki ćemo tek doći. Dakle…

Glavni projekt uređenja obaloutvrde na Dravi od Neptuna do nasipa Višnjevac, u duljni od 4,4 kilometra, na površini od oko 300 tisuća ‘kvadrata’, gdje će tek 53% tih ‘kvadrata’ biti u radovima, predviđeno je ovo… – travnate površine: 81.500,00 m2, asfaltne površine: 25.500,00 m2, šljunak: 21.000,00 m2, beton: 11.000,00 m2, za obaloutvrdu 10.500,00 m2, granitna kocka odmorišta: 9.500,00 m2…

Radovi predviđaju redom pobrojane elemente ovako… – rekonstrukcija postojeće obale: 400 m dionica Neptun, dogradnja obaloutvrde: 720 m – dionica od rampe za spust čamaca do zahvata vode Pampas, rekonstrukcija postojeće rampe za spust čamaca, što znači da se od ukupno 4,4 km, cca 3,3 km obale ne uređuje u okviru ovog projekta, ostaje kako je i sada. Ali će imati šetnicu na ‘bentu’.

–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–

Uz sve to, stiže 236 visokih stabala, grmova 764 komada, 4.805 komada bilja u žardinjerama. Bit će uklonjeno oko 200 komada alohtonog drveća (znači, prenesenih iz drugih krajeva), očuvano autohtono.

– Obzirom da se radi o vrijednom prostoru u urbanističkom smislu, Hrvatske Vode zajedno sa Gradom Osijekom, ovom inundacijskom prostoru osim osnovne namjene zaštite od štetnog djelovanja voda, nastoje dati i druge sadržaje. Tako se u ovakvim slučajevima servisne ceste koje služe za održavanje nasipa koriste i kao biciklističko-pješačke staze. Izgradnjom dionice Neptun bit će konačno ostvaren kontinuitet šetnice uz Dravu od Donjeg Grada do Retfale i Višnjevca. Spoj Retfala-Gornji Grad. Dionica Neptun, koja je sada u javnom nadmetanju je bila u zatvoreni prostor u okviru bivše tvrtke „Vodogradnja“, i kompletan taj inundacijski prostor je u betonu i izgleda kao tvorničko dvorište. Završetkom ove dionice, čitav taj zapušteni i neuredni prostor će se ozeleniti i urbanistički oplemeniti i privesti svrsi – stoji, među ostalim, u opisu Hrvatskih voda, u kojem se dodaje kako je Grad Osijek otkupio čestice bivše tvrtke „Vodogradnja“

– Na dionici Neptun već postoji obaloutvrda, spust za brodove i spust za čamce, tako da se ne može govoriti o nikakvoj betonizaciji, nego suprotno, popravljanju stanja i uklanjanju velikih količina postojećeg betona. U zadnjih nekoliko godina sa prostora dionice Neptun izrezano je i uklonjeno više desetaka hrđavih zapuštenih brodova i drugih raznih plovila (barži i teglenica) koji nisu bili u funkciji, a bili su tamo trajno usidreni. Osim što su stvarali izuzetno ružnu sliku predstavljali su veliku opasnost za ljude i plovila. Hrvatske Vode su u nastavku obaloutvrde iza Neptuna, iza spusta za čamce oborabili i zbrinuli preko 40.000 tona građevinskog otpada. Ta deponija otpada  koja je petnaestak godina bila na inundacijskom području nasuprot današnjeg stadiona davala je vrlo ružnu sliku.

–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–

– Najveće uređenje inundacijskog pojasa je na prostoru druge dionice, na Vodenom Trgu, nasuprot novog stadiona u duljini cca. 350 m. Radi se o novom urbanom sadržaju koje je predviđeno za okupljanje velikog broja ljudi neposredno uz Dravu. Osim ovog nema nikakvih betonskih radova na inundacijskom prostoru na čitavom projektu – zaključuju Hrvatske vode.

Uostalom, evo nekoliko fotografija prije sanacije prostora, a gdje otpad i ‘šuta’, hrđavi brodovi ‘krase prostor’…

Foto, naslovna: Grad Osijek (arhiva), foto ostalo: Hrvatske vode