U Hrvatsku se godišnje uveze preko 200 tisuća tona mesa: Godišnje jedemo 87 kilograma po čovjeku!
Foto: Pixabay (ilustracija)
– Stočarski sektor i domaća mesna industrija suočeni su s jakim konkurentskim pritiskom velikih svjetskih proizvođača iz trećih zemalja te sve češćim pojavama zaraznih bolesti životinja. Izazovi su i niska samodostatnost u proizvodnji mesa te deficit kvalificirane radne snage, istaknuto je na 2. Konferenciji o mesnoj industriji koja se održava u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Iako je produktivnost hrvatske mesne industrije na svega 56 posto prosjeka Europske unije, od svih prerađivačkih industrija, ona je i dalje najproduktivniji segment prerađivačke industrije, uključujući i prehrambenu – objavljeno je u priopćenju Hrvatske gospodarske komore, u kojem se još dodaje…
–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–
– Samodostatnost u proizvodnji mesa je na razini 63 posto. Od ulaska u EU samodostatnost je u goveđem mesu pala s 90 na 58 posto, u svinjskom mesu sa 67 na 50 posto, a u peradarskom s 81 na 73 posto. Posljedica je to smanjene proizvodnje, povećane potražnje, ali i povećane potrošnje mesa peradi. Značajno se smanjio i broj stoke, posebice rasplodnih grla, za 58 odnosno 48 posto, dok u peradarskoj proizvodnji bilježimo rast za 18 posto.
– U Hrvatsku se godišnje uveze preko 200 tisuća tona mesa i klaoničkih proizvoda te je prošle godine ostvaren rekordni vanjskotrgovinski deficit od preko 625 milijuna eura. Negativni trendovi nastavljaju i u prvih sedam mjeseci ove godine. Dok se u razmjeni mesnih prerađevina od ulaska Hrvatske u EU kontinuirano bilježio vanjskotrgovinski suficit, u 2024. došlo je do preokreta – izvoz više ne pokriva uvoz, što je u prvom redu posljedica povećane domaće potrošnje mesa, koja godišnje iznosi 87 kg po glavi stanovnika, što Hrvatsku svrstava na 6. mjesto u EU. Ako gledamo vrstu mesa, u potrošnji prevladava svinjetina, više od 50 posto.
–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–
– Na konferenciji se govorilo o istraživanju i razvoju te novim trendovima u domaćoj mesnoj industriji. “Mesna industrija jedan je od ključnih segmenata prehrambeno-prerađivačkog sektora jer stvara visoku dodanu vrijednost kroz preradu sirovog mesa u finalne proizvode. Razvijena mesna industrija izravno potiče razvoj stočarske proizvodnje, kao i zapošljavanje, jer osigurava stabilno tržište za domaće uzgajivače, čime se povećava sigurnost otkupa i stabilnost prihoda poljoprivrednih gospodarstava. Time se jača samodostatnost u proizvodnji mesa i povećava konkurentnost domaćeg stočarskog sektora. Sigurnost i kvaliteta hrane izuzetno su nam važni pa u tom smislu konstantno investiramo u izvrsnost naših proizvoda”, kazao je Mato Božić, član Uprave Žito grupe.
– Unatoč različitim pritiscima, konkurenciji alternativnih izvora proteina, epidemijama bolesti životinja, zaoštravanja standarda dobrobiti životinja do zahtjeva za smanjenje emisija stakleničkih plinova, proizvodnja i potrošnja mesa lani je rasla. Zdravstvene preporuke za smanjenje konzumacije mesa dovele su do promjene strukture potrošnje mesa – povećava se udio peradi, uz smanjenje potrošnje crvenog mesa goveda, svinja i ovaca. Očekuje se daljnji rast proizvodnje i potrošnje mesa, ponajprije zahvaljujući implementaciji inovacija u tehnikama uzgoja, boljem upravljanju stadima i jatima te povećanju težine i udjela mesnih jedinica pri klanju. Takvi će trendovi rezultirati višom produktivnošću i dodatnim smanjenjem emisija stakleničkih plinova – stoji u priopćenju HGK.
Foto: Pixabay (ilustracija)

