3. srpnja 2026.

Osijek Express

Vijesti iz Osijeka – Ili dobre ili loše ;)

Što promet može, ni puška ne može!? Ovogodišnji broj naleta na divljač skoro da ni lovci ‘ne bi dostigli’!?

I teško je reći kada je broj naleta najveći, ali najčešće u vrijeme poljoprivrednih radova u jesen i rano proljeće, a kada je i vegetacija slabija pa divljač 'krstari' uokolo, sumnjaju pojedini lovci s kojima smo razgovarali, dodajući da eventualne 'hajke' malo imaju veze s tim.

Foto: Pixabay (ilustracija, obrada OsExp)

Osim jedne, druge policijske uprave u Slavoniji najčešće, osim na zahtjev, ne slože statistiku naleta na divljač, a iskreno – ni mi ju nismo vodili, makar svakodnevno Centar 112 Osijek izvijesti o 3 do 4 naleta, na područjima oko Valpova, Belišća, Đakova, po cijeloj Baranji. U požeškom kraju toga je još i više, da ne pričamo o vinkovačkom i županjskom kraju, o Cvelferiji… Stoga je evidencija Policijske uprave virovitičko-podravske županije pravi mali ‘statistički dragulj’, kojeg bi, zasigurno, bez previše pogreške mogli pomnožiti s 5 županija i dobiti približan broj naleta na divljač u Slavoniji. A onda je brojka takva da ju ‘ni lovci ne bi sustigli’. Što promet može, ni puška ne može…!? Naime…

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA


– Od 291 evidentiranog naleta vozila na divljač u prometu, 156 naleta su bila na srneću divljač, 43 naleta na jelensku divljač, 33 naleta na divlju svinju, 18 naleta na jazavca, 15 naleta na divljeg zeca, 11 naleta na lisicu, 10 naleta na fazana, dva naleta na čaglja te po jedan nalet na jastreba, dabra i labuda – izvijestili su iz PU VPŽ o broju ovogodišnjih naleta na divljač, od 1. siječnja do 30. prosinca.

Kada bi to, ilustrativno, samo za potrebe ovog teksta, zaista pomnožili s 5 županija, u Slavoniji je, znači, moglo biti i do skoro 1.500 naleta na vidljač ove godine…!?!?

I teško je reći kada je broj naleta najveći, ali najčešće u vrijeme poljoprivrednih radova u jesen i rano proljeće, a kada je i vegetacija slabija pa divljač ‘krstari’ uokolo, sumnjaju pojedini lovci s kojima smo razgovarali, dodajući da eventualne ‘hajke’ malo imaju veze s tim.

– Divljač se kreće relativno brzo i u svom kretanju pretrčava cestu, pri čemu su posljedice naleta na divljač najčešće manja ili veća oštećenja vozila, a u težim slučajevima i lakše ili teše stradavanje vozača i putnika u/na vozilu – dodaje policija, kao i da u cilju prevencije pozivaju vozače na maksimalni oprez na prometnicama, a posebno u ruralnim područjima i na dionicama cesta izvan naselja gdje je mogućnost naleta vozila na divljač puno veća, nego u gušće naseljenim sredinama.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA


– Do naleta vozila na divljač dolazi tijekom cijele godine, ali u nekim dijelovima godine je rizik povećan zbog sezonskih migracija divljači – dodaje i policija o najčešćem vremenu naleta.

Uglavnom, preporuka je puno, ali se ponajviše svode na to da ne treba zanemariti znak opasnosti ‘divljač na cesti’, da valja ograničiti brzinu, prilagoditi…, da valja biti posebno oprezan u sumrak i tijekom noći, a iz policije još dodaju i da kada nema prometa iz suprotnog smjera ili ispred vas, koristite duga svjetla za osvjetljenje ceste. Blizina šume ili poljoprivrednih površina, a posebno veće neobrađene, zarasle površine u većini slučajeva znači da se u blizini nalaze divlje životinje. Iznendano istrčavanje divljači vrlo je moguće.

– Ako ugledate divljač pratite njezino kretanje, jer je nepredvidiva i može se vratiti natrag na cestu nakon prelaska na drugu stranu. Budite spremni na naglo zaustavljanje, ali izbjegavajte nagle pokrete upravljačem, jer posljedice sudara s vozilom iz suprotnog smjera ili slijetanja s ceste mogu biti teže od naleta na divljač. A ako ste vozilom naletjeli na divljač, o događaju obavijestite policiju – dodaje policija, kao i u kojim uvjetima je moguće tražiti naknadu štete i od koga…

– Vozač vozila koji je sudjelovao u prometnoj nesreći koja je uzrokovana naletom vozila na divljač ili naletom divljači na vozilo, a koja je nastala na javnoj cesti ili javnoj prometnoj površini dužan je neodgodivo pozvati nadležnu policijsku postaju i do dolaska policije ostati na mjestu događaja. Policija će prilikom očevida pozvati lovoovlaštenika koji je nadležan za to područje.

– Odštetni zahtjev oštećena osoba podnosi Hrvatskom lovačkom savezu na jedan od načina – elektroničkom poštom na adresu: prijava.stete@hls.t-com.hr, pisanim putem na adresu: Hrvatski lovački savez, 10000 Zagreb, Vladimira Nazora 63, aplikacijom za prijavu štete od naleta vozila na divljač nalazi se na web-stranici Hrvatskog lovačkog saveza  – Prijava štete – http://www.hls.com.hr/

I da, vrlo je važno da niste konzumirali alkohol i da niste vozili iznad ograničenja brzine.

Foto: Pixabay (ilustracija, obrada OsExp)