Sindikat javnih službi traži 12%, država kaže 2% – “U ovoj godini, s obzirom na punjenje proračuna, nema kapaciteta”
Foto: Pixabay (ilustracija, obrada OsExp)
Plaće su rasle. Rasle su i cijene. Ekonomski stručnjaci kažu da je to ‘uzajamni i zajednički ples’. Pa ipak, ljude zanima više. I ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić s prvog razgovora se vratio ‘kratkih rukava’. Prošli je tjedan rekao, nakon pregovora o osnovici za plaće za ’26. godinu, da ne zna zašto je poboljšana ponuda Vlade za dodatnih 1% rasta osnovice za 11 sindikata javnih službi nije prihvatljiva. Ponuda je, dodao je, udvostručena, da bi osnovica s 1.005 eura rasla na 1.015 eura 1. srpnja, potom na 1.025 eura 1. prosinca. Istodobno naknada za prehranu od 30 eura mjesečno krenula bi od 1. rujna. Pričekat će odluku sindikata državnih službi, dodao je.
–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–
Podsjetio je pritom i kako je prosječna plaća u državnim i javnim službama u ’25. povećana za 161 euro bruto, da plaće rastu sustavno od ’16. godine. Tada je prosječna bruto plaća u Hrvatskoj iznosila 160 eura, danas 555, kao i da kroz materijalne dodatke na plaću svaki zaposlenik dobiva još 1.060 eura raznih naknada. A onda je podvukao da u ovoj godini, s obzirom na punjenje proračuna, nema kapaciteta za usvajanje zahtjeva sindikata javnih službi, koje žele povećanje osnovice za 12%.
Ispred sindikata javnih službi Zrinko Turalija je ponudu ocijenio nepovoljnijom od prethodne, budući da je plaćanje naknade za topli obrok s 1. travnja pomaknuto na rujan, a da bi se povećanje od ukupno 2% osjetilo tek u siječnju ’27. godine, s obzirom na povećanje u dva navrata.
Foto: Pixabay (ilustracija, obrada OsExp)

