Da vam ‘ruke ne polete’: Kazne su velike! Svaka ubrana visibaba s lukovicom, jedna je manje i dogodine!
Foto: OsijekExpress.com
Visibabe valja ostaviti ‘da vise’, odnosno rastu – ne brati ih. Svako branje visibaba može skupo stajati svakoga tko posegne rukom za ovim vjesnikom proljeća. Ponavljaju to mjerodavni i mediji svake godine, a opet se ‘ruke zalete’ i plati kazna. Naime… Brojne su proljetnice zakonom zaštićene, a inspektori nadziru sakupljanje i prodaju, kazne se penju visoko. Napokon, na ulazu u Park prirode Papuk, primjerice, stoji tabla koja će vam reći da se otprilike ‘očima gleda’.
–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–
Uglavnom, greška i branje može dovesti do ozbiljnih novčanih kazni, piše Večernji list, dodajući kako do problema dolazi jer su proljetnice trajnice, višegodišnje biljke. Zimu preživljajaju pod zemljom u obliku lukovice, gomolja ili podanka. Nadzemni dio odumire, a u proljeće izlazi novi. Iščupa li se iz zemlje, trajno je uklanjena iz staništa. Manjkat će okolišu, oku, pčelama i drugim oprašivačima odmah nakon zime. S razlogom su ondje, sa svrhom koja nije vaza.
Država je Zakonom o zaštiti prirode uvela stroga pravila. Zakon razlikuje strogo zaštićene vrste koje je apsolutno zabranjeno brati, sakupljati, uništavati ili prodavati, a gdje su prekrasna kockavica (Fritillaria meleagris) i velecvjetni kukurijek (Helleborus niger), i velebitska degenija, runolist i biokovsko zvonce.
Druga kategorija su zavičajne divlje vrste, a gdje spadaju visibabe, mirisne ljubice, šafran, jaglac… Za prodaju ili preradu obavezno je ishoditi dopuštenje nadležnog ministarstva. Građanima je, međutim, dopušteno njihovo branje za osobne potrebe, ali u strogo ograničenim količinama.
–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–
Smije se ubrati najviše do pet stručaka, obuhvata palca i kažiprsta…, do dva kilograma stabljika s listovima i cvjetovima ili do pet komada podzemnih dijelova poput lukovica.
Foto: OsijekExpress.com

