Ovako se postaje roštilj majstor! Samo pripazite na ove sitnice…
Foto: Pixabay (ilustracija)
Svatko zna ili barem misli da zna kako roštiljati, ali evo za one koji su spremni priznati sebi da i nisu najbolji u roštiljanju HAPIH predstavlja roštilj ‘tutorial’.
Tijekom pečenja mesa na roštilju, mogu nastati štetni i kancerogeni spojevi. Oni nastaju uslijed izgaranja masti i dima koji nastaje kapanjem masnoće na žar te zagorijevanja hrane. U slučaju da ne želite unositi u sebe kancerogene spojeve HAPIH predstavlja kako uživati u roštilju…
–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–
TEMPERATURA: Među njima se posebno izdvajaju heterociklički amini (HCA) i policiklički aromatski ugljikovodici (PAH). HCA spojevi nastaju tijekom reakcije aminokiselina, šećera i kreatina odnosno kreatinina koji se prirodno nalaze u mesu pri visokim temperaturama. PAH-ovi nastaju kada masnoća i sokovi iz mesa kapaju na užareni žar, stvarajući dim koji se potom taloži na površini hrane.
Poznato je da HCA i PAH spojevi mogu imati mutagena svojstva, odnosno mogu uzrokovati promjene u DNK koje dugoročno mogu povećati rizik od razvoja pojedinih bolesti. Njihov nastanak posebno potiču visoke temperature i dugotrajno pečenje.
Kako bi se smanjila njihova količina, preporučuje se tijekom roštiljanja kontrolirati temperaturu, izbjegavati izravan kontakt hrane s otvorenim plamenom, redovito okretati meso te ga ne ostavljati predugo na visokoj temperaturi.
–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–
BOJA: Prepoznatljiva boja i aroma mesa s roštilja rezultat su intenzivne toplinske obrade, no pocrnjeli i zagorjeli dijelovi mesa mogu sadržavati veće količine štetnih spojeva. Zbog toga se preporučuje takve dijelove ukloniti prije konzumacije.
Nastanak neželjenih spojeva moguće je dodatno smanjiti jednostavnim postupcima prije i tijekom pripreme. Uklanjanjem viška masnoće i kože prije pečenja smanjuje se kapanje masti na žar, a time i stvaranje dima bogatog PAH spojevima.
Također, prednost se može dati namirnicama s manjim udjelom masnoće, poput piletine, puretine i ribe, dok bi unos većih količina crvenog mesa, svinjetine i mesnih prerađevina trebalo ograničiti.
–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–
RAZNOVRSNOST: Osim pravilne pripreme hrane, važnu ulogu ima i uravnotežena prehrana. Voće, povrće i začinsko bilje sadrže brojne korisne spojeve poput antioksidansa, vitamina, vlakana i fitokemikalija koje mogu povoljno djelovati na organizam.
Posebno se ističu polifenoli, karotenoidi i glukozinolati. Polifenoli se nalaze u bobičastom voću, jabukama, grožđu i citrusima, karotenoidi u mrkvi, rajčici, paprici, bundevi te zelenom lisnatom povrću, dok su glukozinolati karakteristični za kupusnjače poput brokule, cvjetače, kupusa i prokulica.
Antioksidansi pomažu u neutralizaciji slobodnih radikala koji nastaju u organizmu, ali i onih povezanih s unosom spojeva nastalih tijekom intenzivne termičke obrade hrane. Na taj način mogu pridonijeti smanjenju oksidativnog stresa i zaštiti stanica od mogućih oštećenja.
Vlakna iz voća i povrća dodatno doprinose zdravlju probavnog sustava, a određene fitokemikalije mogu pomoći tijelu u preradi i izlučivanju neželjenih spojeva.
Zato stručnjaci poručuju – roštilj se ne treba izbjegavati, ali je važno pripremati hranu pravilno, paziti na temperaturu i vrijeme pečenja te uz meso uvijek uključiti dovoljno povrća i drugih namirnica bogatih zaštitnim spojevima.
Foto: Pixabay (ilustracija)

