U uvjetima niskog vodostaja vegetacija preuzima Kopački!? “Da, može to postati šuma…”

Ne mora to postati šuma, nikada. Ali, može. Nije ovo ‘alarm’ nakon niskog vodostaja, već nešto o čemu se govori posljednjih 15-ak godina. No, stvari su se, moguće je, ubrzale.

Znanstveni simpozij u Kopačkom ritu naziva Jučer, danas, sutra, održava se niz godina. Već u prvoj iteraciji s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu stručnjaci su ukazali na tadašnja mjerenja rasta sedimenta u jezeru Sakadaš u Kopačkom od 10-ak centimetara godišnje. Istodobno, GPS mjerenja su pokazala kako Kopački ‘sjeda’ za po nekoliko centimetara godišnje, što je pomoglo i pomaže da jezero ne postane ‘plićak’, ali ne može u potpunosti anulirati proces. Otkud sediment? I tada je rečeno kako isti dolazi uzvodno, vodnim valovima, a nakon djelovanja ljudske ruke u zemljama prije Hrvatske. Gradile su se brane, retencije, produbljivalo dno, a mulj je onda završavao u Kopačkom. Izgovoreno je tada da je potrebno djelovanje i kod nas, a kako bi očuvali Kopački i Sakadaš.

–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–

Pa ipak, valja razumjevati i geološke procese od više tisuća godina, upozorava nas danas u kratkom telefonskom razgovoru za OsijekExpress.com prof.dr.sc. Željko Duić, redoviti profesor s katedre Zavoda za geologiju i geološko inženjerstvo Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu, ukazujući na činjenicu da neke procese, kojima svjedočimo, ako se i događaju u našem vremenu, ne znači da nisu počeli puno prije. Nama mogu izgledati dramatično, ali traju s nama i bez nas.

Nazvali smo ga u uvjetima najnižih vodostaja ikada na Dunavu i Dravi, u uvjetima kada ni Kopački ne dobiva dovoljno vode. Bilo je godina da je Kopački bio ‘suh’. Nije to ništa tragično. Ali, spojimo li ova dva saznanja, pitanje profesoru je jasno – idemo li prema ‘spačvanskoj šumi’…!?!?

– Niski vodostaji su prilično kritični. Šuma i vegetacija brzo napreduju – rekao je prof.dr.sc. Duić, dodajući odgovor i na upit o sedimentaciji i eroziji, eventualno plićem Sakadašu… – Ali, mi to tek trebamo preciznije kvantificirati kako bi mogli imati točne brojke o napretku.

– Sve su to prirodni procesi. Sve te močvare, a govorimo o geološkom vremenu, o desecima tisuća godina, jednom postanu nešto drugo – dodao je, ali podsjetivši i na ljudske aktivnosti koje su ‘požurile’ proces…

– Koje se manifestiraju kroz brane i manje prirodnih vodnih valova. Visoke vode su ranije odnosile sediment, valovi trajali danima, a sada imamo ‘peakove’ valova. Naleti nekada, ali to nije dovoljno. Proces sa sedimentacijom se intenzivirao – dodao je prof.dr.sc Duić, kazavši kako se točne brojke tek moraju izračunati, da na tome rade on i kolege.

A onda, ako nam se ne svidi što budemo čitali, bit će potrebno djelovati…

–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–

– To pokušavamo procijeniti. Kako i što, da ne bude odveć invazivno, da ne bude prevelika intervencija – nastavio je i zaključio na izravan upit o budućnosti Kopačkog u uvjetima klimatskih promjena, manje vode i zahvata uzvodno…

– Ako se nikada ništa ne učini, jel’ to u 10, 100 ili 500 godina, ali da – Kopački može postati šuma – rekao je prof.dr.sc. Duić s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu.

Inače, ’22. godine na simpoziju, a kada su s istog fakulteta u izlaganju Preliminarni rezultati mjerenja brzine sedimentacije u području Parka prirode “Kopački rit” u sklopu projekta Naturavita govorili Ivica Pavičić, Željko Duić, Ivan Vučković, Ivan Tot, Ida Pavlin i Davor Pavelić, rečeno je da su potrebne mjerne postaje u Kopačkom ritu, da je potrebno analizirati trendove koji su se događali ranije, izvan ‘našeg vremena…

Foto: OsijekExpress.com (arhiva, ilustracija)