FOTO Pšenica ‘pir’ u 100 grama ima 14,6 grama proteina! I uzgajaju ju u Slavoniji!
Kažu da su naši stari upravo tu pšenicu jeli. Kašu, pogaču…, sve od pira. Jer, pir sastavom ‘izgleda kao cijeli obrok’ (!?). Otud i stara uvjerenja i izreke da je ‘kruh najvažniji’!?
Pir (krupnik, dinkel, spelta) jedna je od najstarijih uzgajanih vrsta pšenice, koja posljednjih godina ponovno privlači pozornost zbog svojih nutritivnih svojstava. Posebno je zanimljiv kao alternativa običnoj krušnoj pšenici, iako oko njegovih zdravstvenih prednosti postoji i nekoliko mitova. Od kojih je jedan da ne sadrži gluten. Ali, puno je drugih ispravnih saznanja… – Pir je bogat složenim ugljikohidratima, biljnim proteinima, vlaknima i mineralima, osobito magnezijem, fosforom, željezom i cinkom. Pir u 100 grama ima 14,6 grama proteina. Dakle, s približno 14,6 % proteina vrlo je dobar biljni izvor bjelančevina, iako njihov sastav nije jednak životinjskim proteinima. Cjeloviti pir pogoduje normalnoj probavi i duljem osjećaju sitosti. Osobito je zanimljiv zbog magnezija, fosfora, željeza i cinka, važnih za normalno funkcioniranje organizma. Ima blago orašast okus, pa je popularan za kruh, tjesteninu, peciva, kaše i kuhane priloge. I jedna ga obitelj uzgaja u Slavoniji…
–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Županica Osječko-baranjske županije Nataša Tramišak je (16. studenoga 2026. godine) posjetila obitelj Bagarić i njihovo obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo te obrt Ranovik. Bave se ekološkom poljoprivredom i uzgojem pira na čak 86 hektara površine, a vlastiti pir ujedno i prerađuju u brašno te pekarske proizvode. Oni su jedan od svijetlih primjera među desetak aktivnih mlinova i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava na području Osječko-baranjske županije.
–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD GRAFIKE–

– Kao što često ističemo, poljoprivreda je jedna od naših najvažnijih gospodarskih grana, o čemu svjedoče i brojni pokazatelji. U ratarstvu među našim poljoprivrednicima dominira pšenica, ali sve je zastupljeniji i pir. Samo se pšenice na području Osječko-baranjske županije godišnje proizvede gotovo 400.000 tona. Upravo zato su nam ulaganja i potpore u razvoj mlinova te preradu u brašno, pekarske proizvode i tjesteninu među glavnim prioritetima.
Sigurna sam da u suradnji s našim mlinarima i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima možemo postići još više te da u sljedećih nekoliko godina možemo barem udvostručiti sadašnje preradbene kapacitete, koji iznose oko 60.000 tona godišnje. U tu smo svrhu već raspisali aktivnu mjeru za ulaganja u mlinove i preradbene kapacitete, kroz koju je moguće ostvariti potpore do čak 500.000 eura. Uskoro ćemo raspisati i dodatne de minimis potpore za ulaganja do 300.000 eura, kojima će se moći financirati i nabava radne opreme – kazala je županica Tramišak te pozvala sve mlinare, kao i sve one koji se žele početi baviti preradom žitarica u brašno, da se prijave na javne pozive Osječko-baranjske županije i krenu tim putem uz našu podršku. Vjerujem da ćemo i u godinama koje dolaze obilaziti mnoga ovakva gospodarstva kao uspješne primjere obitelji koje se tradicionalno bave poljoprivredom i koje su upravo ovdje pronašle svoju budućnost.
Obrt Ranovik je obiteljski posao koji su pretvorili u zaokruženu priču. Na površini od 86 hektara bave se isključivo ekološkom poljoprivredom, što im je dovoljno za sve njihove potrebe. Uzgajaju pir, prastaru sortu pšenice koja je iznimno zahvalna u ekološkoj proizvodnji.
–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
– Iako ne daje velike prinose, pir raste visoko i prirodno se sam bori protiv korova, zbog čega nakon sjetve više nema potrebe ulaziti u polja radi dodatnog tretiranja. Vlastiti pir na gospodarstvu prerađujemo u integralno i bijelo brašno, griz te tjesteninu od pirova brašna. Veliku podršku u razvoju prerade pružile su nam mjere Osječko-baranjske županije za mlinove, koje smo iskoristili za nabavu gotovo svih strojeva koje danas posjedujemo. Svoje proizvode plasiramo pretežito lokalno – kazala je Matea Bagarić iz obrta Ranovik.
Foto: OBŽ




–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA




–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA






–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA




