19. studenoga 2026.

Osijek Express

Vijesti iz Osijeka – Ili dobre ili loše ;)

Žive kraće, ranije umiru, češće se ozlijeđuju, ali imaju veće plaće! Movember je više od brkova!

Zato je Movember prilika da se, uz prepoznatljive brkove, u prvi plan stave teme o kojima se ne bi smjelo govoriti samo tijekom studenoga. Briga o zdravlju, redoviti pregledi i razgovor o mentalnim poteškoćama ne bi trebali biti iznimka, nego dio svakodnevice.
Google Dodaj OsijekExpress među omiljene izvore na Googleu

Studeni je tradicionalno mjesec u kojem brkovi postaju više od modnog detalja. Dok ih jedni puštaju u znak podrške, drugi se priključuju Movemberu kako bi podsjetili na važnost muškog zdravlja, prevencije bolesti i brige o mentalnom zdravlju. No kakvi su zapravo muškarci u Hrvatskoj kada se njihovi životi promatraju kroz statistiku?

Od prvih dana u rodilištu, preko školovanja, zaposlenja i sklapanja brakova, pa sve do mirovine i očekivanog trajanja života, statistički podaci otkrivaju zanimljive razlike između muškaraca i žena. Neke su očekivane, druge bi mogle iznenaditi, a pojedine posebno upozoravaju na probleme o kojima se još uvijek premalo govori.

–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–


Prva razlika vidljiva je već pri rođenju. Tijekom 2025. godine u Hrvatskoj je na svijet došlo 16.659 dječaka i 15.820 djevojčica. Muških novorođenčadi bilo je, dakle, 839 više, odnosno na svakih 100 rođenih djevojčica dolazilo je približno 105 dječaka.

Ta se prednost nastavlja i tijekom osnovnoškolskog obrazovanja. Na početku školske godine 2025./2026. osnovne škole pohađalo je 149.707 dječaka i 141.648 djevojčica, pri čemu su dječaci činili 51,4 posto ukupnog broja učenika.

Međutim, omjeri se počinju mijenjati ovisno o obrazovnom putu. Srednjoškolsko obrazovanje na kraju školske godine 2024./2025. završila su 37.043 učenika, među kojima je bilo 18.970 mladića i 18.073 djevojke.

Pogled na pojedine vrste škola otkriva još izraženije razlike. U industrijskim i obrtničkim školama mladići su činili 69 posto učenika, dok su djevojke bile znatno zastupljenije u gimnazijama, s udjelom većim od 63,2 posto.

Prava promjena odnosa dolazi na visokoškolskim ustanovama. U akademskoj godini 2025./2026. studiralo je 60.999 muškaraca i čak 86.608 žena. U ukupnoj studentskoj populaciji žene su tako činile 58,7 posto, a muškarci 41,3 posto.

–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–


Nakon obrazovanja slijede posao, osamostaljivanje i privatni život, a statistika pokazuje da muškarci danas u brak ulaze znatno kasnije nego prije nekoliko desetljeća.

U Hrvatskoj je tijekom 2025. sklopljeno 17.270 brakova. Muškarci su pri prvom stupanju u brak u prosjeku imali 32,1 godinu. Za usporedbu, 1970. godine prosječna dob mladoženja pri prvom braku iznosila je oko 25 i pol godina.

Riječ je o pomaku od više od šest i pol godina u nešto više od pola stoljeća. Dulje obrazovanje, izgradnja karijere, stambeno pitanje i promijenjeni životni prioriteti mogu biti dio objašnjenja, no sama statistika ne daje odgovor na pitanje zbog čega se ta životna odluka sve češće odgađa.

Na tržištu rada muškarci su i dalje brojniji od žena. U rujnu 2026. godine Hrvatska je imala gotovo 1,8 milijuna zaposlenih, među kojima je bilo 944.500 muškaraca i 822.400 žena. Muškarci su tako predstavljali približno 53,5 posto zaposlenih.

Razlika postoji i kada je riječ o primanjima. Prema podacima za drugo tromjesečje 2026., prosječna mjesečna neto plaća muškaraca zaposlenih u pravnim osobama iznosila je 1.586 eura. Žene su u istom razdoblju u prosjeku primale 1.514 eura.

Muškarci su tako imali 72 eura veću prosječnu neto plaću, odnosno 4,8 posto više od žena.

Kada završi radni vijek, statistička slika ponovno se mijenja. Među korisnicima mirovina u Hrvatskoj žene su brojnije od muškaraca.

U prosincu 2025. mirovinu je primalo 658.575 žena i 570.172 muškarca. Umirovljenica je tako bilo 15,5 posto više.

–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–


No, kada se usporedi visina mirovina, prednost ponovno prelazi na mušku stranu. Prosječna neto mirovina muškaraca u prosincu 2025. iznosila je 670,19 eura, dok je kod žena iznosila 560,60 eura. Razlika je gotovo 110 eura mjesečno.

Zašto su žene brojnije među umirovljenicima, ali i u ukupnom stanovništvu? Odgovor se dobrim dijelom krije u očekivanom trajanju života.

Prema procjeni stanovništva za sredinu 2025. godine, Hrvatska je imala 1.893.472 muškarca i 1.981.521 ženu. Muškarci su činili 48,9 posto stanovništva, a žene 51,1 posto.

Iako se dječaka rađa više, odnos se tijekom života mijenja pod utjecajem dobne strukture, migracija i smrtnosti. Posebno važan čimbenik pritom je razlika u očekivanom trajanju života.

Podaci za 2025. pokazuju da je očekivano trajanje života pri rođenju za muškarce u Hrvatskoj iznosilo 76,4 godine, a za žene 82,3 godine. Žene tako u prosjeku mogu očekivati gotovo šest godina dulji život.

To nisu samo godine na papiru, nego i dodatno vrijeme za obitelj, prijatelje, putovanja i sve one svakodnevne trenutke koji čine život.

Statistika, međutim, ne govori samo o razlikama u obrazovanju, zaposlenosti i životnom vijeku. Ona otkriva i zdravstvene probleme zbog kojih je Movember postao mnogo više od kampanje koja se prepoznaje po brkovima.

–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–


Među deset vodećih uzroka smrti muškaraca u Hrvatskoj tijekom 2024. godine nalazila se i zloćudna novotvorina prostate. Od te bolesti umrlo je 714 muškaraca, što dodatno naglašava važnost informiranja, preventivnih pregleda i ranog otkrivanja bolesti.

Još alarmantniji podaci odnose se na mentalno zdravlje. Od ukupno 546 osoba koje su tijekom 2024. godine u Hrvatskoj umrle zbog samoubojstva, njih 419 bili su muškarci, a 127 žene.

Drugim riječima, muškarci su činili čak 76,7 posto svih osoba koje su izgubile život samoubojstvom. To je podatak koji posebno jasno pokazuje koliko je važno govoriti o mentalnom zdravlju, poticati otvorene razgovore i uklanjati stigmu povezanu s traženjem pomoći.

Od rodilišta, u kojem se rađa nešto više dječaka, preko obrazovanja i tržišta rada, pa sve do mirovine, statistika je pokazala kako se odnos muškaraca i žena tijekom života mijenja. Muškarci su brojniji među zaposlenima, imaju nešto veće prosječne plaće i mirovine, ali žene ih nadžive gotovo šest godina.

Ipak, najvažniji podaci nisu oni o broju učenika, zaposlenih ili prosječnoj plaći. Brojke o raku prostate i samoubojstvima podsjećaju da muško zdravlje zaslužuje mnogo više pozornosti.

Statistika može pokazati koliko muškaraca obolijeva, od čega umiru i koliko dugo žive, ali ne može izmjeriti koliko njih odgađa odlazak liječniku, prešućuje probleme ili teško pronalazi način da zatraži pomoć.

Zato je Movember prilika da se, uz prepoznatljive brkove, u prvi plan stave teme o kojima se ne bi smjelo govoriti samo tijekom studenoga. Briga o zdravlju, redoviti pregledi i razgovor o mentalnim poteškoćama ne bi trebali biti iznimka, nego dio svakodnevice.

Foto: Pixabay (ilustracija)