‘Začarani krug’: Rastu plaće, raste potrošnja, rastu cijene…
Foto: Pixabay (ilustracija)
Stav HNB-a je da rast potrošačkih cijena posljednjih mjeseci u Hrvatskoj ponajviše održava snažan porast potražnje za robama i uslugama, a sve u uvjetima velikog rasta plaća. Jednostavnim rječnikom rečeno – s većim plaćama smo počeli više trošiti. Nadalje, HNB podsjeća kako je inflacija posljednjih godina bila uvjetovana problemima u opskrbnim lancima, pandemijom, svakako i rastom cijena energenata, a smanjivala se kako su jenjavali i spomenuti uzroci. Od ’22. godine i 10,8% pala je lani na 3%. Dodaju i da je percepcija i dalje povišene inflacije bila pod utjecajem ranijih poskupljenja. Štoviše, dodaju iz HNB-a, u kritičnom razdoblju još smo i bolje stajali od drugih. Ukupna inflacija u Hrvatskoj, od sredine ’21. do prosinca ’24. iznosila je 27,5%, a u Mađarskoj 42,4, u Estoniji 37,6, u Rumunjskoj 33,4, Češkoj 33, Poljskoj 32,7… A onda…
–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–
Dio povećanja razlika u stopama inflacije, veli HNB, može se povezati i s ‘odmrzavanjem’ cijena energenata, ali najviše je to zbog snažnog rasta potražnje za robama i uslugama, dok su plaće jako rasle, u javnom, ali i realnom sektoru. Dodaju kako je prosječna realna bruto plaća lani rasla za 11,5%, u javnim službama 20,2%. Ujedno je rastao i broj osiguranika, odnosno zaposlenih, za oko 54.000. Rast realne mase bruto plaća premašio je 15%, masa nominalnih bruto plaća 18,5%. A potražnju je poticao, vele, i snažan priljev EU-ovih fondova, prihodi od turizma. Sredinom prošle godine potom su usporile plaće, a nastavak tog trenda trebao bi utjecati i na inflaciju. K tome, HNB dodaje da su profiti inicijalno pridonijeli rastu inflacije, ali da su sada djelomično apsorbirali cjenovne pritiske. Sve je to, pojednostavljeno rečeno, ‘začarani krug’.
Foto: Pixabay (ilustracija)
