Toplinski val ‘udara’! Ako planirate na Dravu, ovako se trebate zaštiti!

Sve je toplije, Drava se suši te je tako idealno vrijeme za ići kupati se. Naravno, sve ima svoje ‘pros and cons’. Stoga vam prenosimo informacije koje su objavili iz HZJZ koje govore o tome kako se ‘spasiti’ od sunca i zašto se treba ‘spasiti’ od sunca.

Visoke temperature mogu ozbiljno ugroziti zdravlje, posebno kroničnih bolesnika, djece, starijih osoba i svih koji veći dio dana provode na otvorenom. Toplinski valovi posljednjih godina postaju sve češći, a pravovremene mjere zaštite mogu smanjiti broj oboljelih i težih zdravstvenih posljedica.

Najveći rizik od visokih temperatura imaju osobe koje boluju od kroničnih bolesti, osobito dišnog sustava poput KOPB-a i astme. Kod njih vrućina može uzrokovati otežano disanje, bronhospazme i nadražujući kašalj.

–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–

Tijekom velikih vrućina dolazi do širenja krvnih žila i pada krvnog tlaka, a zbog pojačanog znojenja i gubitka tekućine povećava se rizik od dehidracije, zgušnjavanja krvi i stvaranja krvnih ugrušaka. Zbog zadržavanja tekućine u donjim dijelovima tijela mogu se javiti i oticanje nogu.

Nagla izlaganja visokim temperaturama mogu dodatno opteretiti srce te povećati rizik od srčanih problema, uključujući infarkt. UV zračenje može uzrokovati opekline kože, ubrzano starenje, oštećenje imunološkog sustava, a dugotrajno izlaganje povećava rizik od raka kože. Prekomjerno izlaganje očiju UV zrakama može pridonijeti razvoju sive mrene.

Nedovoljan unos tekućine može negativno utjecati i na rad bubrega te povećati mogućnost nastanka bubrežnih kamenaca. Kada je temperatura tijela slična temperaturi zraka, organizam se hladi uglavnom isparavanjem znoja, što dodatno povećava rizik od dehidracije, poremećaja srčanog ritma i grčeva.

–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–

Toplinski udar nastaje kada se tijelo više ne može učinkovito hladiti, odnosno kada zbog ekstremno visokih temperatura dolazi do naglog porasta tjelesne temperature i poremećaja normalnog funkcioniranja organizma.

Simptomi zbog kojih treba odmah potražiti pomoć uključuju: vrtoglavicu i slabost, izrazitu žeđ, jaku glavobolju, mučninu, grčeve u mišićima, vruću i suhu kožu…

Ako osoba pokazuje znakove toplinskog udara, potrebno ju je smjestiti u hladan prostor, položiti u vodoravan položaj, ukloniti višak odjeće i započeti hlađenje hladnim oblozima na vrat, pazuhe i prepone. Odmah treba pozvati liječnika ili hitnu pomoć.

Najvažnije je redovito unositi dovoljno tekućine. Preporučuje se piti vodu i niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i puno šećera jer oni mogu dodatno pridonijeti dehidraciji. Ne treba čekati osjećaj žeđi, osobito kod starijih osoba koje često imaju slabiji osjećaj žeđi. Tijekom vrućina korisni su i razrijeđeni sokovi, limunada, juhe te namirnice bogate vodom i mineralima.

–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–

Nadalje…

Preporučuje se ne izlaziti na direktno sunce između 10 i 17 sati, posebno djeci, trudnicama, starijima, srčanim bolesnicima i osobama s kroničnim bolestima. Osobe koje rade na otvorenom trebaju češće raditi pauze u hladu i piti dovoljno vode. Tijekom fizičkog rada preporučuje se popiti oko čašu i pol vode svakih 30 minuta.

Tijelo se može rashladiti tuširanjem mlakom vodom, hladnim mokrim ručnicima, kupkom za noge ili rashlađivanjem mokrom spužvom.

U domu se preporučuje: održavati temperaturu ispod 32 °C tijekom dana i oko 24 °C noću, koristiti hladniji noćni zrak za prozračivanje, tijekom dana zatvoriti prozore i spustiti rolete…

Ipak postoji i prehlano, ako koristite klimu, soba ne bi smjela ići ispod 7 stupnjeva.

Prilikom izlaska potrebno je nositi laganu, široku odjeću svijetlih boja, šešir ili kapu i sunčane naočale. Važno je redovito koristiti zaštitna sredstva s UV faktorom, posebno kod djece.

Tijekom vrućina preporučuju se češći, manji i laganiji obroci. Dobro je jesti voće, povrće i hranu bogatu mineralima i elektrolitima, dok treba izbjegavati tešku i premasnu hranu. Fizički zahtjevne aktivnosti najbolje je obavljati u najhladnijem dijelu dana – rano ujutro ili navečer nakon 17 sati.

Ovdje budite najoprezniji…

Lijekove treba čuvati prema uputama proizvođača, uglavnom na temperaturi ispod 25 °C ili u hladnjaku ako je tako navedeno. Osobe s kroničnim bolestima ili one koje uzimaju više lijekova trebale bi se savjetovati s liječnikom o mogućim utjecajima vrućine na njihovo zdravstveno stanje.

Foto: Pixabay (ilustracija, obrada OsExp)