Sub. svi 15th, 2021

Osijek Express

Vijesti iz Osijeka – Ili dobre ili loše ;)

Ines Novak poziva: Sreću za blagdane tražimo čovječnošću, a ne novčanikom!

4 min read
INES NOVAK - Više od 10 godina Ines Novak radi u civilnom sektoru u području djece. Diplomirala je na Pravnom fakultetu u Osijeku te završila Pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičku izobrazbu na Odsjeku za cjeloživotno obrazovanje Filozofskog fakulteta u Osijeku. Sudjeluje na brojnim edukacijama vezanim uz rad s djecom i mladima. Nakon 5 godina rada u Dokkici, postaje predsjednica Udruge. U slobodno vrijeme piše pjesme i priče za djecu.

PIŠE: INES NOVAK

„Toliko toga imamo, a toliko toga nam nedostaje“ rečenica je koju je danas izgovorila moja draga suradnica Renata u sklopu svog predavanja o odgoju i obrazovanju za održivi razvoj. Potaknula me na ponovno promišljanje o vrijednostima koje nestaju i nedostaju u našem društvu; u obitelji, zajednici, svijetu, …

Postoji virus koji se podmuklo uvukao među ljude. Iako ga službena medicina nije potvrdila, on definitvno postoji, a njegove posljedice, nažalost, mogu se vidjeti svuda oko nas. Virus otuđenosti.

„Što želiš u životu“ znala sam pitati  djecu na radionicama koje sam vodila. Odgovor je često bio „Želim biti sretan.“ Na pitanje kako se postaje sretan i što je uopće sreća, najčešći  odgovor bio je „Da imam puno novaca.“ U tim trenucima osjetila sam tugu i razočarenje. Da, znam da živimo u materijalnom svijetu. Da, znam da je novac bitan za život. Da, znam da je osjećaj sreće povezan sa zadovoljenjem egzistencijalnih potreba i znam da se novcem može svašta, ali postoji čitav spektar iskustava koje trebaju stajati na tacni života kako bismo ostvarili smisao i bili sretni. Pred nama, kao roditeljima i kao svima koji odgajaju i obrazuju djecu, su teški odgojni izazovi. Što reći ako nam djeca povezuju sreću isključivo s posjedovanjem veće količine novca?

Na  Wikipediji  pod pojmom sreća stoji sljedeća definicija: „Sreća, užitak i zadovoljstvo su emocionalna stanja u kojima smo zadovoljni. Definicija sreće je jedan od najvećih psihologijskih problema. Predložene definicije uključuju slobodu, sigurnost, položaj u društvu, materijalna dobra, unutarnji mir i tako dalje. Moguća definicija mogla bi biti da je sreća stanje u kojem ljudi ponašanjem dolaze do suprotstavljanja vanjskim silama koje bi inače dovele do nesreće (tuge). Druga definicija govori da je sreća trajno, pozitivno emocionalno stanje koje uključuje smireno zadovoljstvo svojim životom, ali i aktivno zadovoljstvo i postignuća.“

Aristotel je govorio da čovjek treba težiti vlastitoj sreći i sreći svoje zajednice. Svrha države je, po Aristotelu, sreća njenih građana, a čovjek je stvoren za život u zajednici i svoje vrline najviše razvija u zajedništvu.

Neke države su sreću građana stavili kao najvažniji politički cilj, pa su tako Butan, Nigerija, UAE i Venezuela uveli Ministarstvo sreće. Prva zemlja koja je uvela Ministarstvo sreće je Butan, a pravo na sreću im je upisano u članak 9. njihovog Ustava. Umjesto bruto domaćeg proizvoda u zemlji se koristi bruto nacionalna sreća.

Mi nemamo Ministarstvo sreće, o sreći se malo govori, rijetko možemo sresti sretne ljude, a kamoli čuti da netko poučava djecu o njoj. E pa, dragi Aristotele, lijepo si rekao kako je čovjek stvoren za život u zajednici i kako svoje vrline najviše razvija u zajedništvu. No, zajedništvo kao fenomen lagano izumire, izjeda ga virus otuđenosti, pa se pitam kako će naša djeca razvijati vrline, hoće li moći biti sretna, kako će uopće izgledati njihovi životi, hoće li se veseliti Božiću, …

A kako u tom otuđenom svijetu dočekati još jedan Božić? Mnogi će, naravno, u ovom surovom, potrošačkom društvu pohrliti u trgovine kupovati i više od onoga što je potrebno. Koliko bogata treba biti blagdanska trpeza ili koliko skupocjen poklon ispod jelke da razveselimo najmilije? Koliko traje božićna sreća? Jesmo li doista sretni nakon što pojedemo veće količine pečenke, francuske salate, kolača, … nakon što smo dobili najnoviji parfem… Hoće li moje dijete biti sretnije ako mu poklonim skupocjenu igračku?

„Toliko toga imamo, a toliko toga nam nedostaje“. Ljudi dragi, pod hitno nam trebaju odgoj i obrazovanje za čovječnost. Johann Gottfried Herder je rekao: „Razvijanje čovječnosti se mora stalno nastavljati, inače ćemo potonuti natrag u sirovu animalnost i brutalnost“. Prema teoriji, čovjek može svoj položaj čovječnosti umanjiti ili uvećati prema svojim djelima. Djela koja povećavaju čovječnost sadrže dobre ciljeve, kao što su ljubaznost, dobrota, čovjekoljublje, milosrđe i suosjećanje. Protiv virusa otuđenosti možemo se boriti povećavanjem čovječnosti, a proporcionalno s njom povećavat će se i sreća. Pokušajmo sad nekako prije Božića, sami smiksati koji dobar recept protiv otuđenosti te vlastitim primjerom podići koji stupanj čovječnosti. Neka nam cilj budu ljubaznost, dobrota, opraštanje i one vrline koje ispunjavaju naša srca pravom istinskom srećom. A za takvu sreću, ne treba nam novčanik. Sretni vam blagdani!

Facebook Comments