Sub. lis 24th, 2020

Osijek Express

Vijesti iz Osijeka – Ili dobre ili loše ;)

Ines Novak: Jesmo li i koliko održivi?

6 min read
Više od 10 godina Ines Novak radi u civilnom sektoru u području izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja. Diplomirala je na Pravnom fakultetu u Osijeku, završila Pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičku izobrazbu na Filozofskom fakultetu u Osijeku i brojne edukacije vezane uz rad s djecom. Pokretačica je i voditeljica brojnih inicijativa, aktivnosti i projekata za djecu, a od 2015. godine predsjednica je Dječjeg kreativnog centra Dokkica. Majka je troje djece.
ines novak 2

Jesmo li i koliko održivi? – pita se i pojašnjava u najnovijoj kolumni Ines Novak, naša redovita ‘kritičarka’ aktualnog socijalnog trenutka…

Završava Europski tjedan održivog razvoja koji se provodi već šestu godinu za redom, a ove se godine iznimno održavao od 20. do 26. rujna. Dokkica se uključila u obilježavanje tog tjedna pa se priključila inicijativi Grada Osijeka. Organizrali smo kreativne radionice i dječju predstavu „Pero i Vlatko – junaci prirode“ u sklopu eko festivala, a ja sam online emisiju „11-ica u Dokkici“, 25. rujna, posvetila temi održivog razvoja u kojoj sam ugostila izv. prof. dr. sc. Renatu Jukić s Filozofskog fakulteta u Osijeku, s kojom surađujemo već duži niz godina, a koja je, između ostaloga, izradila program za kolegij Pedagogija održivog razvoja. Teme održivog razvoja u mom su fokusu interesa i zbog činjenice što Dokkica provodi projekt „Učenje u zajednici“ financiran sredstvima Ureda za udruge Vlade RH u okviru Švicarsko-hrvatskog programa suradnje. Projekt je to koji smo prijavili na Poziv „Osnaživanje doprinosa organizacija civilnoga društva obrazovanju za održivi razvoj za unaprjeđenje ekonomske i socijalne kohezije“ prije više od godinu dana i jedan je od 50-ak odobrenih projekata u okviru navedenog Poziva. Dokkica ga provodi u partnerstvu s OŠ „Tin Ujević“ Osijek u kojoj smo proveli brojne aktivnosti za učenike, ali i druge: edukaciju za nastavnike, kampove, javna događanja i sl., a sve je naravno vezano uz održivi razvoj.

Kad spomenemo održivi razvoj najčešće ga mnogi povezuju sa zaštitom okoliša. Nažalost, to je samo znak koliko mnogi nisu upućeni da je održivi razvoj puno više od toga. No, s druge strane, postoje oni koji već žive i/ili rade u okvirima održivog razvoja, a nisu svjesni da to rade  po principima i načelima održivosti odnosno da djeluju u skladu s ciljevima održivog razvoja. I kako to pojašnjava izv. prof. dr. sc. Renata Jukić Održivi razvoj je razvoj koji uvažava potrebe današnjice, ali ne ugrožava potrebe budućih generacija. I doista se trebamo pitati što mi to i kako radimo u svojoj svakodnevici a kako će se to odraziti na našu budućnost.

Odnos je temelj, supstanca bez koje je nemoguće živjeti. O važnosti odnosa govorila je moja prva gošća u „11-ici u Dokkici“ psihologinja Ida Marinić. Mnogi su izgubili odnos sa samim sobom, s drugima, sa zajednicom… Nije ih teško prepoznati. Doduše, možda sad pod maskama teže, ali postoje brojni pokazatelji koje je moguće primjetiti onima koji imaju naglašenije promatračke tehnike.  Uglavnom, izgubili smo odnos s prirodom, ljudima, svijetom… jer da nismo, ne bi bilo toliko katastrofalno.

Jesmo li zakazali kao društvo? Jesmo! Jesmo li toga svjesni? Hm… ne baš… kako tko. Što se krije ispod maski koje nosimo zbog ovog nemilog virusa? Onima kojima baš i nisu bili u doticaju s drugima (antidruštvenjaci) vjerojatno maska previše ni ne smeta. No, oni koji su ljubitelji odnosa s ljudima, puno teže doživljavaju ovu zamaskiranu komunikaciju jer im otežava onaj neposredan kontakt face to face koji je neprocjenjiv.

No, maknimo se od korone, jer nije samo ona napravila globalni raspašoj. Što se krilo i krije iza nevidljivih maski koje odavno postoje? Svijet je bio u banani i prije korone, dobro to znamo. A globalni problemi ili izazovi jasno su definirani. 25. rujna 2015. godine na konferenciji Ujedinjenih naroda o održivom razvoju održanoj u New Yorku usvojen je novi Program globalnog razvoja za 2030. (Agenda 2030). Rezultat je sedamnaest ciljeva održivog razvoja za razdoblje do 2030. godine: 1. Okončati siromaštvo svuda i u svim oblicima, 2. Okončati glad, postići sigurnost u opskrbi hranom, unaprijediti kvalitetu prehrane i promovirati održivu poljoprivredu, 3. Promovirati zdrav život i dobrobit svih ljudi, svih životnih dobi, 4. Osigurati uključivo i kvalitetno obrazovanje za sve te promovirati mogućnost cjeloživotnog učenja, 5. Postići rodnu ravnopravnost i osnažiti sve žene i djevojčice, 6. Osigurati sanitarne uvjete i pristup pitkoj vodi za sve, 7. Osigurati pristup pristupačnoj, pouzdanoj, održivoj i modernoj energiji za sve, 8. Promovirati inkluzivni i održivi ekonomski rast, zaposlenost i dostojanstven rad za sve, 9. Izgraditi izdržljivu infrastrukturu, promovirati održivu industrijalizaciju i poticati inovativnost, 10. Smanjiti nejednakost između i unutar država, 11. Učiniti gradove i naselja inkluzivnim, sigurnim, izdržljivim i održivim, 12. Osigurati modele održive potrošnje i proizvodnje, 13. Poduzeti hitne akcije u suzbijanju klimatskih promjena i njihovih posljedica, 14. Zaštititi i održivo koristiti oceane, mora i morske resurse, 15. Održivo upravljati šumama, suzbiti dezertifikaciju, zaustaviti i preokrenuti degradaciju zemljišta i spriječiti daljnji gubitak biološke raznolikosti, 16. Promovirati miroljubiva, inkluzivna i pravedna društva i 17. Učvrstiti globalno partnerstvo za održivi razvoj.

Na ODRAZ-ovoj web stranici (ODRAZ – Održivi razvoj zajednice je organizacija civilnog društva koja potiče i pruža potporu provedbi promjena usmjerenih prema održivosti), između ostaloga stoji:   „Održivi razvoj je okvir za oblikovanje politika i strategija kontinuiranog gospodarskog i socijalnog nnapretka, bez štete za okoliš i prirodne izvore bitne za ljudske djelatnosti u budućnosti. On se oslanja na ambicioznu ideju prema kojoj razvoj ne smije ugrožavati budućnost dolazećih naraštaja trošenjem neobnovljivih izvora i dugoročnim devastiranjem i zagađivanjem okoliša. Osnovni je cilj osigurati održivo korištenje prirodnih izvora na nacionalnoj i međunarodnoj razini.“

U ODRAZ-ovoj publikaciji „Novi izazovi – Globalni ciljevi održivog razvoja do 2030.“ pod naslovom „Kako postići ciljeve?“ navode „Uz 17 ciljeva određeno je 169 specifičnih ciljeva, razdoblje u kojem ih treba postići te 232 pokazatelja na osnovu kojih će se procijeniti napredak. Iako ciljevi nisu pravno obvezujući, od vlada se očekuje da uspostave nacionalne okvire za njihovo postizanje. Koji od ciljeva su relevantni za pojedinu državu, ovisi primjerice o njenom zemljopisnom položaju, gospodarskoj razvijenosti, stupnju društvene pravednosti i jednakosti, njezinoj povijesti i drugim čimbenicima. Za definiranje i postizanje ciljeva, i ono najvažnije, stvaranje održivog društva, potreban je dijalog, komunikacija i međusobno razumijevanje. Potrebna je suradnja svih aktera društva, ali i istinska želja svakog od nas za pozitivnim promjenama.“

Možemo krenuti i od nas samih,  npr. postaviti si pitanje: Jesam li ja održiv/a? Sam/a za sebe i za druge, za obitelj, prijatelje, kolege, suradnike, zajednicu, društvo… Jesmo li održivi kao obitelj, kolege na poslu, organizacija, zajednica, društvo, svijet…

Prema Agendi 2030. imamo 10 godina da popravimo svijet. Što mislite koliko ćemo uspjeti? Uzmite npr. u razmatranje svojih 10 godina života. Evo npr. proteklih 10 godina. Jeste li ostvarili ono što ste imali za cilj? Jeste li uopće postavili ciljeve – kratkoročne ili dugoročne? Ili, uzmite u obzir npr. sljedećih 10 godina. Gdje ćete biti za 10 godina? Je li vam dovoljno vremena da ostvarite ili poravite sve ono što mislite/ želite ostvariti/ popraviti? Dakle, sad govorim samo o našim vlastitim životima. A sad uzmite u obzir Globalne ciljeve održivog razvoja. Je li svatko od nas spreman raditi u smjeru njihovog ostvarenja? Ako nismo u odnosu s vlastitim životom, kako ćemo se posvetiti nekim višim ciljevima… Vrijeme je za buđenje… Veliko buđenje! Ispod maski koje nosimo zbog korone kriju se mnoga lica. Ispod nevidljivih maski, nažalost,krila su se i kriju lica ljudi koji naizgled rade za dobrobit društva, čovječanstva… I, ponavljam, nije svijet u banani samo zbog korone. Nemojte se olako predati korona stanju. Ima tu još puno gorih problema ili izazova od korone, a sad je vrijeme da više nego ikada potegnemo za spašavanje.

Facebook Comments