‘Njegovo veličanstvo’ – dizel! Prijeti li manjak u ’23. godini? Postoji li način za ‘balans’ ponude i potražnje?

Stižu li nove brige za vozače ‘dizelaša’? Jer, osim više cijene, procjene pojedinih konzultanata i portala kazuju kako su zalihe ovog goriva sve manje na europskom tlu. A stavi li se to u kontekst odluke koja će 5. prosinca stupiti na snagu, a tiče se sankcija Rusiji, na europsko tlo će dolaziti 30 mlijuna tona manje ruskog dizela, piše HRT.

– Tržište Europe je teško otprilike 300 milijuna tona dizela godišnje, dakle ’23. godine, kada stupe na snagu sankcije, to odmah znači 30 mil. tona ruskog dizela manje. Zbog toga što neće biti ruskog dizela doprinos iz rafinerija će biti manji na godišnjem nivou za otprilike 14 mil. tona… – rekao je HRT-u Marijan Krpan, predsjednik Uprave agencije za ugljikovodike, nastavljajući kako će s prelaskom s plina na dizel za grijanje industrisjkih potrošača tržište izgubiti još 15 milijuna…

– …nakon Covida se vratio avionski promet, treba kerozina, a sve se dobiva iz jednog barela. Kerozin isto tako istiskuje dizel za 8 mil tona sljedeće godine… …možemo reći da ćemo imati neki minus od 75 milijuna tona – istaknuo je Krpan, nudeći i neka rješenja…

– Možemo dići utilizaciju rafinerija za jedno 15 milijuna tona, možemo imati utjecaj određene recesije do koje je došlo zbog visokih cijena energenta pa je to u balansu… – nizao je Krpan.

Obvezne zalihe, nastavlja sugovornik, koje je svaka država u ovbezi čuvati, pretpostavlja oko 35 milijuna tona u Europi. Komercijalnih je zaliha još oko 11 milijuna tona, dodaje. Tih 46 milijuna tona stvara ranije spomenuti balans. Krpan još dodaje kako je to statika situacije, ali da sve ovisi i o dinamici.

Foto: Pixabay (ilustracija)