5. veljače 2023.

Osijek Express

Vijesti iz Osijeka – Ili dobre ili loše ;)

Ines Novak čestita i piše: U 2023. godini zaodjenite se nadom!

5 min read
Više od 12 godina Ines Novak radi u civilnom sektoru u području izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja i socijalnih usluga za djecu i roditelje. Diplomirala je na Pravnom fakultetu u Osijeku, završila Pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičku izobrazbu na Filozofskom fakultetu u Osijeku i brojne edukacije vezane uz rad s djecom i mladima, a od listopada 2022. je i certificirana praktičarka neurolongvističkog programiranja. Pokretačica je i voditeljica brojnih inicijativa, aktivnosti i projekata za djecu, a od 2015. godine predsjednica je Dječjeg kreativnog centra DOKKICA. Uz ostatak tima DOKKICE dobitnica je državne Nagrade za promicanje prava djeteta u 2021. godini. Majka je troje djece.

Stigla nam je 2023. godina. Po društvenim mrežama od ponoći se objavljuju čestitke, na mobitele stižu poruke i pozivi onih koji se ipak više vole čuti nego dotipkavati. Čestitari žele (od srca ili po dužnosti…) svakome sve najbolje, a najčešće korištena čestitka glasi „Sretna nova godina“ ili „Sretna i uspješna nova godina“. Kratko i jasno: sreća i uspjeh kao željeno obilježje godine u koju ulazimo. I naravno, sve bi bilo dobro, kad ne bismo sreću i uspjeh uzimali zdravo za gotovo, a posebno kad bismo se mogli pomiriti s činjenicom da ne možemo baš stalno, po prirodi stvari, biti sretni ili stalno biti uspješni. No, vjerujem kako baš svatko, ako baci pogled na proteklu godinu, kakva god bila, može reći da je doživio neke periode sreće i/ili uspjeha.

Vjerojatno nije svakome jednostavno povjerovati, u ovim turbulentnim vremenima, da mu, ili čak bilo kome, ova godina može biti sretna i/ili uspješna. Negative ima na sve strane i to na kamare, a za zadržati zdrav razum i hrabro srce treba poprilično mentalne i duhovne snage. Stoga je od velike važnosti probati shvatiti koliko je važno kako gledamo na život – jesmo li u good-moodu ili bad-moodu. Svi znamo da postoje pesimisti i, nasuprot njima, optimisti, ali i kombinacije stavova u pojedinim periodima života – i to je za ljude. No, koliko god optimist pokušao pesimista uvjeravati da mu je ipak bolje zauzeti pozitivan stav, gotovo je sigurno da će pesimist ostati u svom moodu.

Pesimizam ili negativizam je mračno shvaćanje i gledanje svijeta oko sebe. To je filozofsko učenje po kojem je ovaj svijet i sve u njemu najgore što može biti, sva stvarnost nevrijedna i besmislena, poricanje volje za život, predavanje rezignaciji ili hrabrosti bez iluzija. Optimizam (od latinske riječi -optimum-, što znači „najbolje“ ) je pozitivno shvaćanje i gledanje svijeta i sklonost očekivanju najboljeg mogućeg ishoda. Oslanja na one aspekte date situacije koji ulijevaju najviše nade. Suprotnost optimizmu je pesimizam. Optimizam se definira i kao „ispunjenost nadom i uzdanje u budućnost ili uspješan ishod nečega. U uobičajenom značenju, znači očekivati da će određena situacija imati najbolji od mogućih ishoda. Ovo se u psihologiji obično naziva dispozicioni optimizam (Wikipedija).

Isto tako imamo i realiste. Koliko god neki mislili i govorili da je realno stanje stvari/svijeta/života prilično problematično (ne znam koju drugu riječ upotrijebiti) postoji nešto što nam može pomoći držati, nekima malo, a nekima i malo više, glavu iznad vode. Kao što su sreća ili uspjeh individualna stvar, tako je i sa stavom o životu ili novoj godini. Na lenti života možemo osvijestiti svoje, najjednostavnije rečeno, uspone i padove odnosno uspjehe ili neuspjehe. Je li neki pad u životu nekoga ojačao ili oslabio, odgovor zna on sam (iako katkad to bolje vide drugi), a je li baš svaki neuspjeh bio konačna nesreća ili se poslije spoznalo da je to bila lekcija nakon koje je uslijedio level-up, poznato je, naravno, onome tko je to proživio.

Svi, ama baš svi, proživljavamo vrlo slične situacije vezane uz emocionalni život, a kako su emocije ključan smjerokaz za naše ponašanje i, općenito, život, jasno je da je dobro, ali i prilično izazovno, uhvatiti se u koštac s paradigmom vlastitog emocionalnog sklopa. Naravno, to je prilično iscrpan put koji zahtjeva dubinske uvide i disciplinu, ali donosi veliku dobrobit pojedincu i ostalima. Pa tako se kaže da svatko tko ima optimalan stupanj emocionalne pismenosti ili razvijenu emocionalnu inteligenciju može dobro hendlati svoj život. Stara poslovica kaže da je svatko kovač svoje sreće pa tako nije loše malo posegnuti do samoga sebe i probati iznjedriti zahvalnost, za početak, za život – kakav god da je, a onda i za druge vrijednosti koje smo doživjeli, stvorili, imamo… A sigurno je da ih svatko ima!

Vjerujem da svatko od nas u sebi gaji bilo kakvu nadu. Neki ju zovu vjerom, a neki, pak, obmanom. Imali malo ili puno nade, vjerovali ili ne u bolje sutra ili što drugo, istraživanja su pokazala da je lakše živjeti s nadom ili vjerom. E pa sad, bila ona snažna sila koja drži čovjeka na životu ili, pak, kako neki vele obmana, mislim da je u principu svejedno. Dok god čovjek ima želju ili razlog probuditi se i biti zahvalan na životu i vrijednostima koje ima, po meni, je sretan.

Pozitivan stav prema nadolazećoj godini mogli bismo, zabave radi, usporediti s placebom. Kao što se placebo učinkom opisuje situacija kada je pacijent uvjeren da lijek kojega koristi ima blagotvoran učinak (iako lijek koji može biti i u obliku tableta sadrži samo šećer (npr. laktozu), a lijek za ubrizgavanje samo fiziološke otopine itd…), tako i nada ili vjera mogu imati blagotvoran učinak na budućnost, život. Istraživanje placebo efekta usredotočilo se na odnos uma i tijela. Jedna od najčešćih teorija je da je placebo učinak posljedica očekivanja osobe. Stručnjaci također kažu da postoji veza između toga kako snažno osoba očekuje da će dobiti rezultate i pojavljuju li se oni ili ne. Što je osjećaj jači, veća je vjerojatnost da će osoba doživjeti pozitivne učinke. Činjenica da je placebo efekt vezan za očekivanja ne čini ga zbog toga imaginarnim ili lažnim. Neke studije pokazuju da postoje stvarne fizičke promjene koje se događaju s placebo učinkom. Na primjer, neke studije dokumentirale su porast tjelesne proizvodnje endorfina, jednog od prirodnih stvari koje tijelo samo proizvodi za ublažavanje bolova.

Nemamo revolucionarnu tabletu koja bi nam mogla pojačati nadu i vjeru u bolje sutra (iako bi neki sad rekli da ima hrpa antidepresiva koji stvaraju takav učinak), ali imamo izbor – hoćemo li se odlučiti nadati (ili čak pokušati odlučiti nadati) sreći i/ili uspjehu ili boljem sutra ili bilo čemu što nam stoji kao želja/e ili, pak, nećemo. Ford je rekao “Ako misliš da možeš i ako misliš da ne možeš, u pravu si.”

Stoga, zaodjenite se nadom i nosite ju u 2023. godini s ponosom. Nema ljepše nego sresti čovjeka koji iskri nadom. Takvi su ljudi poput blagoslovljenih glasnika. Neka upravo nada bude riječ koja će nam obilježiti 2023. godinu i neka svakome donese baš ono što mu doista treba.

Uzdravlje svima!

Foto: Ines Novak (osobna arhiva)