Rimska cesta, Sulejmanov most… Jeste li znali koliko je arheoloških lokacija u Osijeku i okolici?

Ministarstvo kulture objavilo je Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, a na kojem se nalaze i arheološka nalazišta diljem zemlje, tako i u Osijeku i bližoj okolici.

Arheološka nalazišta u gradu i uokolo njega svjedoče kakvim i čijim tragovima koračamo svakodnevno, tko je sve ovdje i kada ostavio dio sebe, od Rimljana, preko Turaka, svakako i iz ranijeg i kasnijeg doba. Osijek je, uz dužno poštovanje i prema drugima, istinska povijesna riznica i oduvijek atraktivna lokacija.

Da se razumijemo, osim što smo bili čvorište brojnih prometnih pravaca kroz povijest, Osijek leži na plodnoj zemlji koja je uvijek mogla prehraniti, posebno kada je to bila jedina i najveća briga stanovništva, lišenog današnjih zamrzivača u trgovinama i banana u svako doba godine.

Osim, razumije se, Tvrđe, na području Osijeka, u njegovim gradskim četvrtima i mjesnim odborima, još je 11 arheoloških lokacija. A prijeđemo li Dravu, samo jako blizu preko mosta, do Bilja i Darde, broj nalazišta još je veći.

Arheološko nalazište “Mađarska Retfala” je iz doba od 5300. st.p.n.e. dp 12. st.n.e., nalazi se u zapadnom dijelu grada, na niskom ovalnom brežuljku. Za ovo značajno višeslojno naselje saznalo se kada su prilikom iskopa kanala za postavljanje plinskih instalacija otkriveni mnogobrojni i raznovrsni arheološki nalazi, koji prema dosadašnjim analizama, upućuju na naseljavanje u ranom neolitiku, eneolitiku, brončanom dobu, antici i srednjem vijeku, piše Registar.

Arheološko nalazište “Filipovica-Hermanov vinograd” jedno je od najstarijih, od 5300. g.p.n.e. do 4300. g.p.n.e., na Filipovici, jugozapadnom dijelu Osijeka. Smješten je na gotovo pravilnom kružnom humku, gradini tell tipa, u nekada močvarnom okolišu, a danas okružen obiteljskim kućama, poljima i vrtovima.

Arheološko nalazište “Rimska cesta” je iz vremena,stoji u Registru, od 1. st.n.e. do 3. st.n.e. Naime, kako piše, kod Bilja su pronađeni tragovi rimske ceste na dvije lokacije. Na osnovi toga može se izvršiti rekonstrukcija njenog pravca od antičke Murse (današnji Osijek) preko rimskog mosta na Dravi do Bilja, gdje se dalje nastavlja prema Kopačevu i spaja s glavnom limeskom cestom za Ad Militares (današnja Batina) koja je išla uzduž cijele današnje Baranje.

Podvodno i kopneno arheološko nalazište Sulejmanov most u Dardi (1566. g.n.e.). Otkriveno je više drvenih pilona promjera od 10 do 40 cm očuvanih u različitoj dužini. Ustanovljeno je da se piloni pod vodom koncentrirani na prostoru oko 20 m širine i 40 m dužine. Osim pilona na dnu ribnjaka otkrivene su drvene daske koje su vjerojatno bile dio hodne površine mosta. “Sulejmanov most“ jedna je od najimpresivnijih građevina srednjeg vijeka podignuta na prostoru Hrvatske. Izgrađen je tijekom pohoda Sulejmana II. na Beč 1566., a povezivao je Osijek i Dardu, piše u Registru.

Arheološko nalazište “Klisa – Ekonomija” jedno je od njih. Kako stoji u registru, prilikom jednog oranja na površinu tla zbačena velika količina ulomaka keramike, kamenih artefakata i drugih predmeta. Otkrivena keramika pokazuje dugački kontinuitet naseljavanja. Nađeni su ulomci grube badenske keramike i kvalitetne kostolačke keramike. Znatan dio ulomaka keramike, kućnog lijepa i plosnatih glinenih pršljenova može se pripisati sopotskoj kulturi. Od nalaza brončanog doba prisutna je keramika vatinske kulture. Glavninu nalaza čini dubovačko – žutobrdska keramika. Karakterističan je nalaz jednog fragmentiranog idola koji ima zvonolik oblik, a ukrašen je s prednje i stražnje strane kružićima i linijama. Lokalitet je naseobinskog karaktera u vremenu od neolitika do brončanog doba, stoji u opisu.

Arheološko nalazište “Suvatovo” u Nemetinu datira iz vremena od 1. do 3. stoljeća. Tijekom 1962. g. prof. M. Bulat iz Muzeja Slavonije Osijek, u okviru topografskih istraživanja limesa (rimske vojne granice) u Slavoniji i Baranji, otkrio je mnogobrojne komade rimskih opeka na dijelu terase stare Drave, pa pretpostavlja da je kod Suvatova prelazila limeska rimska cesta dravske močvare i Dravu. Cesta je vjerojatno bila podignuta na drvenom kolju pa prof. M. Bulat to povezuje i s rimskim nazivom “AD LABORES”. Površinski nalazi sitnih ulomaka srednjovjekovne keramike govore o daljnjem razvoju nekog manjeg naselja i tijekom srednjeg vijeka… – piše u Registru.

Arheološka zona “Mursa, Pristanište i Vijenac Ivana Meštrovića” u Osijeku je iz vremena od 475. g.p.n.e. do 1000. g.n.e. Rimski kastrum Mursa, nalazio se na rimskoj granici – limesu kao jedan u nizu vojnih utvrda obrambenog sistema južne Panonije. Mursa je od rimskog cara Hadrijana 133.g dobila status kolonije – Colonia Aelia Mursa. Građena na važnom strateškom položaju cestama je bila povezana s mnogim gradovima Panonije i ostalog rimskog carstva. Uz Dravu na terenu “Pristaništa” nađeni su artefakti mlađeg željeznog i rimskog doba. Na području južno od Tvrđe -“Vijenac Ivana Meštrovića”, nalazi se treće ranosrednjovjekovno groblje na redove. Prilozi u grobovima – slavenske “S” naušnice od bronce, prstenje, keramika – pripadaju bjelobrdskoj kulturi 10. – 11. stoljeća, zapisano je u Registru.

Arheološko nalazište Gradac je u Sarvašu, iz vremena od 5300. g.p.n.e. do 1400. g.n.e., zatim Arheološko nalazište Ciglana – Zeleno polje, od 800. g.p.n.e. do 700. g.n.e., nalazi se na području osječkog Donjeg grada na povišenom položaju, riječnoj terasi Drave. Pretpostavlja se da je to bila sigurna visina do koje nije dosezao ni najveći vodostaj rijeke. Prvi puta se lokalitet spominje kada su na mjestu Tvornice mlijeka u prahu, 1941.g. otkriveni konjanički grobovi.

Arheološko nalazište Verušed u Josipovcu je iz vremena od 800. g.p.n.e. do 1600. g.n.e., na kojem su prisutni arheološki nalazi prapovijesti, antike i srednjeg vijeka. Arheološko nalazište Vinogradi, također u Josipovcu, iz vremena je od 1. st.p.n.e. do 1. st.n.e., pronađeno je arheološkim terenskim pregledom trase južne obilaznice grada Osijeka, a nalazi se jugozapadno od naselja Josipovac, na položaju zvanom Čibak.

Arheološko nalazište Frigis 2 novijeg je datuma, od 2. st.n.e. do 3. st.n.e., Arheološko nalazište Petruš II, također u Osijeku kao i Frigis, od 2. st.n.e. do 3. st.n.e., južno od osječkog prigradskog naselja Višnjevac na istaknutom ovalnom uzvišenju u meandru nekadašnjeg manjeg vodotoka.

Arheološko nalazište “Mali Sakadaš” je u Bilju, Kopačevu (1. st.n.e. – 4. st.n.e.). Ispod današnjeg Kopačeva nalazi se veliki kompleks antičkog kastruma i nekropole o čemu govore brojni arheološki nalazi. Pokusna iskopavanja Muzeja Slavonije Osijek tijekom 1976. god. otkrila su na istočnoj padini terase dio starog kanalizacijskog sustava koji je odvodio vodu iz rimskog kastruma u močvaru. Konstrukcija od opeka i crijepova datira kanalizaciju u period od II. do IV. stoljeće…

Cijeli popis možete pretraživati OVDJE.

Foto: Ministarstvo kulture (screenshot)