21. veljače 2024.

Osijek Express

Vijesti iz Osijeka – Ili dobre ili loše ;)

Ususret školi sutra! Inspirativni tekst DZS-a: Bez Penkale ne bi bilo lektire, bez Tesle lampe na stolu…

4 min read

– Lektire i zadaćnice ne bismo pisali bez Penkale, da se ne uči u mraku zaslužan je Tesla, a i u novije vrijeme izumitelji iz Hrvatske bili su vrijedni pa su osmislili MP3, najbrži električni automobil, kao i mnoge druge inovacije iz područja robotike i tehnologije – počinje inspirativni tekst na svojim mrežnim stranicama Državni zavod za statistiku, donoseći niz zanimljivosti koje bi mogle biti poticajne ‘klincima’ u školama diljem zemlje…

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

– Neka vam na početku nove školske godine inspiracija za nove obrazovne izazove budu hrvatski izumitelji i njihova otkrića. Izdvojili smo neke od njih pa krenimo redom! A ako ste pomislili da smo u ovom prikazu zaboravili na statistiku, prevarili ste se – nastavlja DZS u tekstu kojeg prenosimo u cijelosti…

Puno fizike, dobra doza kemije i biologije te mala lekcija iz domaćinstva

Nikad nije kasno za odlične ideje. U ovom slučaju, rekli bismo, nikada nije ni prerano. O letenju, ali i slijetanju, još u 17. stoljeću razmišljao je Faust Vrančić kad je napravio prve nacrte padobrana. Od njegovih skica i prototipa prošlo je mnogo godina, izum padobrana našao je svoje mjesto u zrakoplovstvu, a posljednjih desetljeća skok s padobranom navodi se kao prava adrenalinska zabava. Prema privremenom podatku statistike industrije za 2022., proizvodnja padobrana i padobranskih krila, dijelova i pribora za padobrane iznosila je 5.716 kg, što je znatno više nego deset godina ranije, 2013., kad je proizvedeno 2.209 kg. Zanimljivi su i podaci o robnoj razmjeni. Naime, prošle godine izvezli smo padobrana u vrijednosti od 1,1 milijun eura, najviše u Njemačku, Italiju i Sloveniju, dok je uvoz bio u vrijednosti od 111.000 eura. Za usporedbu, u 2013. izvoz je iznosio 401.000 eura, a uvoz 193.000 eura.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Gotovo i ne postoji kriminalistički roman u kojem razrješenju zločina ne pridonose pažljivo prikupljeni otisci prstiju. Iako je pritom najčešće riječ o fikciji, za ovu metodu, koja je unaprijedila kriminologiju,  zaslužan je Ivan Vučetić – otac daktiloskopije, odnosno identifikacije pomoću otiska prsta. Za potrebe ovog teksta zavirili smo u kaznenu statistiku. Naime, u 2022. prijavljene su 16.824 krađe i teške krađe, što je činilo više od trećinu (točnije 36,5%) svih kaznenih prijava. Istražujući njegovu biografiju, naišli smo na još jednu zanimljivost – Ivan Vučetić, koji je većinu odraslog života proveo u Argentini, godinama je bio voditelj Odjela za statistiku u tamošnjem Središnjem policijskom uredu.

Indukcijski motor, transformator, radio, daljinsko upravljanje – samo su neki od izuma genijalnog Nikole Tesle. No, najviše ga se pamti po izmjeničnoj struji. Podataka koji se mogu dovesti u vezu sa strujom zaista je mnogo jer je današnji život nezamisliv bez ovog Teslina otkrića, no izdvojili smo podatke o ukupnoj bruto proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora.  Tako su u 2022. više od polovicu (točnije 60,9%) proizvodile hidroelektrane, četvrtina električne energije iz obnovljivih izvora proizvodila se u vjetroelektranama (25,6%), dok preostali udio otpada na termoelektrane (11,8%), sunčane elektrane (0,9%) i geotermalne elektrane (0,8%).

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Još se jednom izumitelju upalila lampica dok je razmišljao. Ovaj put doslovno. Naime, početkom 20. stoljeća Franjo Hanaman  izumio je žarulju s volframovom niti. Uz promjene kroz godine, žarulje su i danas neizostavni dio svakoga osvijetljenog prostora. Stoga ne čudi da smo ih u 2022. uvezli u vrijednosti od 17,4 milijuna eura, dok je izvoz iznosio 4,2 milijuna eura.

No, izumi nisu rezervirani samo za muškarce i neka davna vremena. Dodatan okus raznovrsnim jelima dala je Zlata Bartl kad je 1959. osmislila recepturu za neizostavni začin u hrvatskim kućanstvima. Zato su nas zanimale brojke o robnoj razmjeni začina RH s inozemstvom – u 2022. uvoz začina iznosio je 14,4 milijuna eura, dok smo ih istodobno izvezli u vrijednosti od 5,6 milijuna eura.

Učenike, možda buduće izumitelje i genijalce, spremno čekaju učionice osnovnih i srednjih škola. Prostor za učenje, maštanja, istraživanja i druženja početkom školske godine 2022. /2023. pružilo je 2 065 osnovnih i 743 srednje škole. Pohađalo ih je 305 602 osnovnoškolca i 147 126 učenika srednjih škola.
Naravno, velike ideje i važni projekti rađaju se i na visokim učilištima. Iako će studenti još pričekati početak nove akademske godine, spomenimo da je na početku zimskog semestra prošle ak. god. 2022. /2023. bilo upisano 151 827 studenata od kojih je 53 625 bilo upisano na prvu godinu studija. Nadamo se da su savladali izazove brucoša te da se otvorenog uma, s idejama za nove projekte, pripremaju za još jednu akademsku godinu.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Svim učenicima, a i njihovim roditeljima, te učiteljima i nastavnicima želimo sretan početak školske godine! I ne zaboravite, kraj rujna rezerviran je upravo za istraživače. Naime, 29. rujna obilježava se Europska noć istraživača. Dočekajte ju spremni, puni ideja za nove izume i s ponekim statističkim podatkom!

Foto: Pixabay (ilustracija)