Mortalitet premašio natalitet i ’22. godine, ali slavonske županije se bolje drže od ostalih…

Autora izv.prof.dr.sc. Urelije Rodin, prim.dr.med., zatim Ivana Cerovečkog, dr.med. i Darije Jezdić, mag.med.techn., Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je Izvješće za 2022. godinu o prirodnom kretanju stanovništa u cijeloj zemlji. Već sam uvodnik nije nikako dobar, a znamo da nas od Popisa iz ’21. godine ima oko 3,8 milijuna. Uvodnik kaže, nastavilo se. No, bolje je nego ’21. godine. I imajte na umu da ovdje ne govorimo o useljavanju i iseljavanju, već o natalitetu i mortalitetu.

–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–

– Posljednja tri desetljeća Republiku Hrvatsku (RH) možemo ubrojiti u nisko-natalitetne zemlje, čija je stopa rađanja 9,0 – 10,0 na 1.000 stanovnika, a stopa smrtnosti se kreće 11,0 – 12,0/1.000. Zbog pandemije bolesti COVID-19 u 2021. godini stopa smrtnosti je bila znatno iznad dugogodišnjeg prosjeka te je iznosila 16,2/1.000 stanovnika, a u 2022. godini je pala na 14,8/1.000 stanovnika. Od 1991. godine nadalje bilježimo više umrlih nego rođenih, odnosno „prirodni pad“ stanovništva – stoji u Izvješću, gdje se odmah za ’22. godinu navodi…

– Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), koji se odnose na stanovnike sa stalnim boravištem u RH, u 2022. g. je zabilježeno 33.883 živorođenih i 56.979 umrlih. Broj umrlih je bio manji za 5.733 u odnosu na prethodnu godinu te je zabilježen prirodni pad s 23.096 umrlih više u odnosu na živorođene; pritom je zabilježeno 2.625 živorođenih manje nego u 2021. godini. Prema procjenama broja stanovnika krajem 2022. godine bilo je 3.850.894 stanovnika. Natalitetna stopa u 2022. g. je iznosila 8,8/1.000, a 2021. g. 9,4/1.000 stanovnika; mortalitetna stopa je pala za 2,1/1.000, a stopa negativnog prirodnog prirasta je iznosila -6,0/1.000.

–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–

Kada je riječ o županijama, sve županije imaju veću stopu mortaliteta u odnosu na natalitet, no ako to još lokaliziramo, onda su brojke slavonskih županija zapravo dobre, u nacionalnim okvirima. Jer, negativan trend je izraženiji u drugima. Tako Osječko-baranjska županija ima 2.153 novih beba, a 4.069 umrlih stanovnika u ’22. godini. To znači -1.916. Nadalje, Vukovarsko-srijemska taj odnos ima ovakav: 1.206-2.390=-1.184. Brodsko-posavska 1.130-2.064=-934. Požeško-slavonska 564-1.071=-507. I Virovitičko-podravska 541-1.206=-665. Ilustracije radi, u većem ‘minusu’od nas su daleko Grad Zagreb, Primorsko-goranska županija, Ličko-senjska…, napose kada se gledaju indeksi.

– Višegodišnji trend pada nataliteta, s povremenim oscilacijama, prisutan je u cijeloj Europi. Prema bazi podataka statističkog ureda Europske unije (Eurostat), u 2022. g. četiri zemlje članice Europske unije (EU-27) imale su natalitetnu stopu ≥ 10,0/1.000 stanovnika, a 23 imaju stopu < 10,0/1.000 stanovnika. Prosjek EU-27 za 2022. g. je 8,7/1.000 stanovnika, a Hrvatska je malo iznad prosjeka sa stopom 8,8/1.000 stanovnika.

Foto: Pixabay (ilustracija)