Slavonac u najboljim godinama (39), već u 11:30 sati s 4,11 promila ‘jahao’ bicikl!

Kad nekome padne na pamet popiti, nije rijetkost kako pomisle da je to ‘bolje i bezbolnije’ učiniti vozeći bicikl, no osim što će ih demantirati policijska izvješća o kaznama i ‘ulovima’, jedna slavonska policijska uprava izvještava kako je prethodni vikend bilo više prometnih, ali da su samo one s biciklistima imale ozlijeđene osobe… – U sve 3 prometne nesreće sa nastradalima su ozlijeđeni biciklisti, od kojih jedan teško i 2 lako i sve su nastradali biciklisti uzrokovali u utorak, 6. kolovoza u poslijepodnevnim satima – objavila je policija iz Virovitice, dodajući da je jedan od njih, 34-godišnjak iz Pitomače, napuhao 2,42 promila. Ali, ‘rekord’ ovog vikenda ‘stigao’ im je u nedjelju, prijepodne.

–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–

– Najveća koncentracija alkohola u organizmu od 4,11 g/kg je utvrđena u Detkovcu, u nedjelju oko 11,30 sati kod 39-godišnjeg bicikliste – objavili su iz virovitičke policije, ali valja uzeti u obzir da su i osječka i požeška i vinkovačka i vukovarska i brodska policija javlja o pijanim biciklistima… – U Piškorevcima u 00,30 sati u nadzoru prometa zaustavljena je 38-godišnji vozač bicikla. Obavljenim alkotestiranjem utvrđena mu je prisutnost od 1,10 promila alkohola u krvi – objavili su iz Osijeka samo koji dan ranije.

Wikipedia, inače, o alkoholu i koncentraciji piše: U početku akutnog opitog stanja (0,5 ‰) javlja se promjena ponašanja, ali teško prepoznatljiva. S povećanjem alkohola u krvi (2,5‰) javlja se ataksija, nistagmus, proširenje zjenica, crvenilo lica, dvoslike, povraćanje, miris po alkoholu i tako dalje. Dalje od toga (5‰) nastaje poremećaj svijesti do kome, a pri većim koncentracijama nastupa smrt, zbog zatajenja dišnog sustava.

–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–

Na stranicama Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a stoji da – Već kod 0,5 promila, ponašanje je nekritično, pomalo euforično. Uobičajeno mišljenje i prosuđivanje je promijenjeno. Kako raste koncentracija, oko 1‰, dolazi do nesigurnosti u hodu, općenito voljne motoričke radnje postaju neprecizne, “nespretne”. Na razinu od oko 2‰ depresivni efekt je evidentan – i na razini motoričkih centara, i na razini centara koji kontroliraju emocije i ponašanje. U toj fazi nerijetko se vidi izrazito svadljivo, agresivno ponašanje, uz nagle, neočekivane promjene raspoloženja, od smijeha do plača. S koncentracijom od oko 3‰ nastupa stanje jake konfuznosti i zakočenosti. Nakon toga dolazi do dubljih poremećaja svijesti, kome te čak smrti.

Foto: OsijekExpress.com (arhiva, ilustracija) & Pixabay (ilustracija)