26. srpnja 2026.

Osijek Express

Vijesti iz Osijeka – Ili dobre ili loše ;)

Iste cijene u cijeloj zemlji!? Evo koje su najskuplje, a koje najjeftinije županije…

Za početak, isti proizvodi u različitim fizičkim prodavaonicama imaju različite cijene - navode autori, ilustrirajući tablično i grafički na mrežnim stranicama Instituta...

Foto: Pixabay (ilustracija, obrada: OsExp)

Autori dr.sc. Marina Tkalec i dr.sc. Ivan Žilić S Ekonomskog instituta u Zagrebu u uvoniku komentara prvo ‘podvlače’ kako je 15. svibnja na snagu stupila odluka Vlade kojom se želi postići transparentnost cijena u trgovini na malo, ‘izraelskim modelom’, javnom objavom cijena proizvoda, usporedbom istih na aktualni datum i na 2. svibnja. Odlukom nisu obuhvaćene klasične prodavaonice, mini marketi, benzinske, kiosci… Autori su, ilustrirajući upotrebu objavljenih podataka na mrežnim stranicama trgovaca, preuzeli cjenike 15. svibnja iz 11 maloprodajnih lanaca, odnosno Konzuma, Lidla, Plodina, Spara, Kauflanda, Eurospina, Studenca, Tommyja, KTC-a, NTL-a i Metroa. Iako donosimo ‘fragmente’ komentara, za bolje razumjevanje, stručnu analizu i potpune podatke, valja pročitati izvornik, OVDJE. No…

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA


– Za svaku od županija u Hrvatskoj postoji fizička prodavaonica za koju su cjenici objavljeni, a najviše ih je u Gradu Zagrebu (135), Splitsko-dalmatinskoj (85) i Primorsko-goranskoj županiji (74), dok ih je najmanje u Požeško-slavonskoj (11), Brodsko-posavskoj (13) i Ličko-senjskoj (16) županiji. Također, 24.769 proizvoda (barkodova) pojavljuje se u svim županijama, što je 21,3 posto ukupnog broja jedinstvenih proizvoda na razini cijele RH – navode, među ostalim, autori u komentaru i nastavljaju usporedbom cijena u lancima u Hrvatskoj, razumjevajući regionalne ekonomske razlike, od Zagreba kao gospodarskog i administrativnog središta, preko turistički orijentirane obale, do unutrašnjosti koja značajno zaostaje prema BDP-u po stanovniku… – Za početak, isti proizvodi u različitim fizičkim prodavaonicama imaju različite cijene – navode autori, ilustrirajući tablično i grafički na mrežnim stranicama Instituta kako to izgleda…

– Primjerice, proizvod Kefir, proizvođača Vindija, u pakiranju od jednog kilograma, na datum 15. 5. 2025. prodavao se u 738 fizičkih prodavaonica čije cjenike imamo učitane, s ukupno 11 različitih cijena. Minimalnu cijenu od 2,09 eura tražilo je 152 prodavaonica, najčešću cijenu od 2,52 eura naplaćivalo je 198 prodavaonica, dok su maksimalnu cijenu od 3,19 eura tražile četiri prodavaonice. Slično vrijedi i, primjerice, za proizvod Coca-Cola Zero u pakiranju od jedne litre, za koju bilježimo 13 različitih cijena, od minimalne 1,30 eura, maksimalne 1,85 eura, do najčešće cijene od 1,48 eura koju je tražilo 168 prodavaonica – dodaju autori, a onda su isti proizvod ‘provukli’ po regijama…

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA


– Primjerice, spomenuti proizvod Kefir (Vindija, 1kg), na razini RH na datum 15. 5. 2025. imao je prosječnu cijenu od 2,43 eura, u prosjeku je bio najjeftiniji u Buzetu (2,09 eura), a najskuplji u Gornjem Knegincu (2,75 eura). JLS Čavle se pojavljuje čak pet puta kao najjeftinija opcija, a Baška i Belišće po tri puta. S druge strane, Sali je najskuplji JLS za četiri promatrana proizvoda, a Komiža i Vrsar za tri.

Tako jedna od slika pokazuje kako su na datum 15. 5. 2025. najskuplje županije, na uzorku proizvoda koji se pojavljuju u svim županijama, bile Zadarska, Dubrovačko-neretvanska i Istarska županija, koje su u prosjeku bile 7,9 posto, 7,4 posto i 5,8 skuplje od najjeftinije, Sisačko-moslavačke županije (SMŽ)… – U šest najskupljih županija ulaze i Šibensko-kninska (5,7 posto u prosjeku skuplja od SMŽ), Splitsko-dalmatinska županija (5,1 posto u prosjeku skuplja od SMŽ) te Grad Zagreb (5 posto u prosjeku skuplji od SMŽ). Najjeftinije županije, pored referentne Sisačko-moslavačke, bile su Koprivničko-križevačka (0,8 posto u prosjeku skuplja od SMŽ), Požeško-slavonska (1,7 posto u prosjeku skuplja od SMŽ), Bjelovarsko-bilogorska (1,7 posto u prosjeku skuplja od SMŽ) te Virovitičko-podravska županija (2,1 posto u prosjeku skuplja od SMŽ) – navodi se u komentaru.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA


Autori zaključuju kako ova inicijativa predstavlja značajan iskorak u smjeru veće transparentnosti tržišta i dostupnosti podataka te otvara brojne mogućnosti za analizu, nadzor i bolje razumijevanje maloprodajnih cijena u Hrvatskoj.

Foto: Pixabay (ilustracija, obrada: OsExp)