HZJZ objašnjava kako se kvalitetno vratiti na posao: Kao da su svi ‘savjetnici savjetnika za savjetovanje…’

Godišnji odmor mnogima predstavlja vrijeme oporavka od svakodnevnih obveza i stresa, no povratak na posao često donosi novu prilagodbu. Zaostali zadaci, ubrzani tempo rada i ponovno usklađivanje s radnim ritmom mogu izazvati umor, napetost, poteškoće s koncentracijom ili pad motivacije. Takve su reakcije najčešće prolazne, ali mogu biti i prilika da prepoznamo vlastite potrebe te usvojimo zdravije i održivije radne navike.

–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–

Stručnjaci savjetuju da se u prvim danima nakon odmora ne očekuje maksimalna produktivnost. Ako je moguće, povratak obvezama treba biti postupan, uz određivanje prioriteta, realno planiranje zadataka i izbjegavanje preopterećenja. Važno je tijekom radnog dana osigurati i kratke pauze koje mogu pomoći u održavanju koncentracije i smanjenju nakupljenog umora.

Jednako je važno sačuvati vrijeme za odmor nakon završetka radnog dana. Ograničavanje poslovnih poruka i obveza u slobodno vrijeme, boravak s obitelji i prijateljima te aktivnosti koje opuštaju doprinose očuvanju energije i mentalnog zdravlja.

Osnovne životne navike također imaju važnu ulogu u prevenciji izgaranja. Redovit san, kretanje, uravnotežena prehrana, boravak na otvorenom i kvalitetni međuljudski odnosi povećavaju otpornost na stres. Umjesto velikih i naglih promjena, preporučuju se male i dugoročno održive navike.

–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–

Posebnu pozornost treba obratiti na znakove dugotrajnog stresa. Emocionalna ili tjelesna iscrpljenost, problemi sa spavanjem, razdražljivost, gubitak motivacije, poteškoće s koncentracijom, osjećaj smanjene učinkovitosti ili potreba za povlačenjem iz društva mogu upućivati na to da je opterećenje postalo preveliko.

Već danas moguće je poduzeti nekoliko jednostavnih koraka: odrediti prioritete, planirati pauze, postaviti granice između posla i slobodnog vremena, osigurati vrijeme za oporavak te voditi računa o snu, prehrani i tjelesnoj aktivnosti. Ako je količina posla dugotrajno neodrživa, preporučuje se razgovor s nadređenima ili pravodobno traženje stručne pomoći.

Stručnu pomoć važno je potražiti ako teškoće povezane sa stresom traju dulje vrijeme, pogoršavaju se ili značajno utječu na svakodnevno funkcioniranje, san, odnose i kvalitetu života. Prvi korak može biti razgovor s liječnikom obiteljske medicine, psihologom ili drugim stručnjakom za mentalno zdravlje napisali su iz HZJZ-a….

–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–

Ako se pojave misli o samoozljeđivanju ili samoubojstvu ili druga hitna stanja, potrebno je odmah potražiti stručnu pomoć, primjerice u Centru za krizna stanja i prevenciju suicida…

Povratak na posao nakon godišnjeg odmora ne mora značiti i povratak u iscrpljenost. Postupan ulazak u radni ritam, realno planiranje obveza te dovoljno vremena za odmor važni su koraci u očuvanju mentalnog zdravlja.

Foto: Pixabay (ilustracija)