Osijek i Slavonija na morima i oceanima: Jedan je plovio Jadranom, drugi do New Yorka! Povijest pamti i prvi SOS!

Iako kod nas u ravnici vrijedi ona ‘hvali more, drž se kraja’, Osijek i Slavonija ostavili su traga i na morima i na oceanu. Štoviše, Slavonia je uplovila i u New York. A Osijek je potezao od juga do sjevera Jadrana. Prvi je završio svoju plovidbu dosta brzo, a Osijek je sve do prije dvije godine odolijevao rezalištu. Doduše, onamo je već otišao pod drugim imenom. Da, nije se Slavonia odmah zvala Slavonia. Prvo je to bio Yamuna, da bi ubrzo postao RMS Slavonia. Riječ je o dvama brodovima, a koji su nosili ova naša najljepša imena. Danas su druga vremena, danas Airbus Croatia Airlinesa leti s Osijekom, ali držimo se ovaj puta ovih naših spomenutih brodova. Dakle…

–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–

Osijek! Ne, nije to ovaj brod kojeg imamo u Zimskoj luci u Osijeku. Iako mu nalikuje. Možda ne svima, možda ne onom tko se bolje razumije u plovila, ali nama laicima i jedan i drugi su bijeli i slične veličine. Međutim, ovaj o kojem je pisao Davor Brunčić u popularnoj Facebook grupi Osječki vremeplov, plovio je Jadranom. Za nas je važan stoga što je nosio ime Osijek, MB Osijek, odnosno Motorni brod Osijek. Izgrađen je bio u pulskom Uljaniku ’55. godine prošlog stoljeća, za Jadroliniju, u seriji plovila koja su nosila imena četiriju gradova bivše države – Mostar, Novi Sad, Maribor i Osijek. Nije to bio ‘kruzer’ od 300 metara, ali je bio dug značajnih 57,7 metara, širok 8,8, a mogao je primiti 500 putnika i 25 tona teretam svjedoči o svojim saznanjima Davor Brunčić na Facebooku.

Dodaje kako su ga pokretala dva MAN-ova motora od 1.500 ‘konja’, da je mogao ‘povući’ brzinom od 15 čvorova, što je približno 28 kilometara na sat. I tako je Osijek, u to doba, povezujući obalne gradove, a tamo gdje su drugi putevi bili manjkavi, plovio od Rijeke do Dubrovnika, čak i Kotora. A stajao bi u svakoj luci putem, kao danas kakav regionalni vlak. I u floti Jadrolinije ostao je do 1980. godine, nakon čega je postao izletnički brod između Poreča i Venecije, svaki dan za Kvarner Express. 2000. godine postao je plutajući objekt, prethodno preuređen u Kraljevici. I Riječanima je niz godina bio poznat kao ‘Nina’, kao restoran i noćni klub. Nije radila ‘Nina’ već neko vrijeme kada je ’18. godine raskinut ugovor vlasnika i Lučke kapetanije, da bi ’24. Nina, odnosno MB Osijek krenuo na zadnje putovanje. Na Ugljanu su brod dočekale brusilice, zavarivači… – rezalište.

Što se Slavonije tiče, krenula je 3. lipnja iz New Yorka 1909. godine na svoje, saznat će se za 7 dana, posljednje putovanje ikada. Uz obale Portugala, 10. lipnja, brod je ušao u maglu. Nasukali su se ubrzo i počeli puniti vodom. Poslan je SOS signal, što je bila prva ikada upotreba tog koda, tog signala, prva ikada.

–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–

Svi su putnici i osoblje spašeni. Prinzess Irene je skupila 110 članova kabinskog osoblja, a Batavia 300 putnika. Posada je ostala na Slavoniji još nekoliko sati. Prinzess Irene je iskrcala većinu putnika na Gibraltar, a preostala 84 putnika na današnji dan su dotakla kopno Napulja u Italiji, 17. lipnja, a kamo će i Batavia do 19. lipnja dovesti spašene. Slavonia je poslije svega bila napušten brod, proglašen je potpuni gubitak. Bio je osiguran na 90.000 funti. Nešto tereta je spašeno, kao primjerice – 400 vreća kave, 200 gajbi ulja, 25 poljoprivrednih strojeva…

Na kapetana je ‘pao teret’ skretanja s rute oko 19,4 kilometara, kao i velike brzine, s obzirom na uvjete plovidbe. Vlasnik broda bila je britanska kompanija Cunard Line, a koja je brod kupila od British India Line-a. Prije nego je pod novih vlasnikom brod dobio ime Slavonia, zvao se Yamuna. Cunard Line, britanska brodarska kompanija imala je, do 1918. godine, u tadašnjoj floti, uz brod RMS Slavonia i onaj, možda najpoznatiji, Carpathia, brod koji je spašavao brodolomce s Titanica. Imali su i brodove Pannonia, Carmania, Lusitania, Franconia…

Slavonia je bio brod od 155,44 metra, s tri parna stroja, motora. Pogonila su ga dva propelera, dvije elise, a kretao se brzinom do 24 km/h. Mogao je prevesti 40 putnika prve klase i 800 putnika druge. Pod starim imenom na prvu plovidbu Slavonia je krenula 15.11.1902. godine. Za Cunard Line Slavonia je prvi puta zaplovila od Sunderlanda za New York, ali uz prethodno stajanje u Trstu, Rijeci…

Foto: OsExp (ilustracija, izrada uz pomoć AI)