Drava i Dunav zaleđeni ove zime? Hrvatske vode ne isključuju tu mogućnost, ledolomci će biti spremni!

Iako su zime posljednjih godina uglavnom blage, mogućnost zaleđivanja Drave i Dunava nije potpuno isključena. Za takav bi scenarij, međutim, bilo potrebno dulje razdoblje izrazito niskih temperatura, kakve se na istoku Hrvatske već godinama rijetko bilježe. U Hrvatskim vodama ističu kako zasad nema razloga za zabrinutost, ali će stanje na rijekama pratiti tijekom cijele zime.

Željko Kovačević iz Hrvatskih voda, odgovarajući na pitanje o mogućnosti zaleđivanja Drave i Dunava, pojasnio je kako takav razvoj događaja nije osobito izgledan, ali je u određenim meteorološkim i hidrološkim okolnostima moguć.

–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–

Ključan uvjet bio bi višednevni kontinuitet niskih temperatura, osobito kada bi se one zadržavale između minus pet i minus deset Celzijevih stupnjeva. Važnu ulogu pritom ima i vodostaj, odnosno kretanje vode. Ako ne bi došlo do značajnijeg porasta vodostaja, a hladnoća bi potrajala, mogli bi se stvoriti uvjeti za nastanak leda.

Vodostaj Drave kod Osijeka trenutačno iznosi minus 183 centimetra. Istodobno, nakon razmjerno blagih jesenskih dana, jutros je zabilježena temperatura od minus dva stupnja, prvi ovosezonski minus.

Ipak, već sljedećih dana očekuje se zatopljenje, pa trenutačno nema naznaka da bi se na Dravi ili Dunavu mogao početi stvarati led. Ako bi se takvi uvjeti uopće ostvarili, izglednije bi bilo tijekom najhladnijeg dijela zime, odnosno u siječnju ili veljači.

Ledolomci će biti spremni, stanje će se pratiti i međunarodno

U Hrvatskim vodama naglašavaju kako će se stanje na Dravi i Dunavu redovito pratiti, uključujući suradnju i razmjenu informacija na međunarodnoj razini. U slučaju potrebe bit će spremni i ledolomci, koji imaju važnu ulogu u sprječavanju opasnog gomilanja leda na rijekama.

Slične situacije već su zabilježene prije desetak i više godina, kada su dugotrajna hladnoća i niske temperature dovele do stvaranja leda na velikim rijekama.

–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–

Kovačević pritom upozorava kako je takve pojave vrlo teško unaprijed prognozirati. Zaleđivanje rijeka ne ovisi samo o temperaturi zraka nego i o vodostaju, brzini protoka, temperaturi vode te trajanju hladnog razdoblja.

Zbog toga se zasad može govoriti samo o mogućem zimskom scenariju, a ne o pojavi koja se očekuje.

Što su ledene poplave i zašto mogu biti opasne?

Zaleđivanje rijeka ne mora samo po sebi izazvati poplavu. Opasnost nastaje kada se led počne gomilati i stvarati takozvane ledene čepove, odnosno nakupine koje djelomično ili potpuno zapriječe normalan protok vode.

Takve prepreke najčešće nastaju kada se ledene ploče, nošene riječnom strujom, zaustave na suženjima korita, zavojima ili drugim mjestima na kojima se mogu nagomilati. Voda tada ne može slobodno otjecati, zbog čega uzvodno od ledenog čepa može doći do naglog porasta vodostaja i izlijevanja rijeke iz korita.

Ta se pojava naziva ledenom poplavom, a posebno je opasna jer se razina vode može povisiti vrlo brzo, čak i bez obilnih oborina ili otapanja velikih količina snijega.

–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–

Dodatni rizik nastaje pri pucanju ledenih čepova. Naglo oslobađanje nakupljene vode i leda može izazvati poplavni val nizvodno.

Upravo zbog toga na velikim rijekama poput Dunava i Drave važnu preventivnu ulogu imaju praćenje stanja leda, koordinacija nadležnih službi i pravodobno djelovanje ledolomaca, čiji je zadatak razbijanjem ledenih nakupina omogućiti slobodniji protok vode i smanjiti rizik od poplava.

Foto: OsijekExpress.com (arhiva)