Ines Novak piše: Jedna od tri… I zašto imamo nebulozne sudske odluke!?

Ovih se dana govori i piše o slučaju nasilja nad ženom požeško-slavonskog župana koji izaziva i brojne reakcije kako u mojoj zajednici tako, vjerujem, i na području cijele Hrvatske. Kako mi je ova tema poznata iz više dimenzija, odlučila sam progovoriti o njoj također iz više dimenzija, kao i pomoći u dijeljenju informacija o ovoj turbovažnoj temi – nasillju nad ženama.

“Jedna od tri” naziv je akcije pokrenute u Zagrebu, kao početak globalne kampanje “16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama”. Cilj ove akcije je podići svijest o tome kako će jedna od tri odnosno svaka treća žena tijekom života doživjeti neki od oblika nasilja. Anamarija Drožđan – Kranjčec, voditeljica pravnog tima Ženske sobe kaže kako na jedno prijavljeno nasilje u obitelji u prosjeku postoji oko 10 neprijavljenih slučajeva.

GRAĐANSKI AKTIVIZAM U SLUŽBI BORBE PROTIV NASILJA NAD ŽENAMA

Ženska soba – Centar za seksualna prava, najsnažnija je organizacija civilnog društva u Hrvatskoj, osnovana 2002. godine s ciljem prevencije i suzbijanja seksualnog nasilja, pružanja direktne podrške i pomoći osobama koje su preživjele seksualno nasilje i promocije i zaštite seksualnih prava. U okviru Ženske sobe djeluje Centar za žrtve seksualnog nasilja u kojem pružaju direktnu pomoć i podršku osobama koje su preživjele seksualno nasilje.

Nedavno su u Hrvatskoj odjeknule i građanske inicijative “Spasi me” te “Pravda za djevojčice” u koje sam se i sama uključila, a svake godine 25. studenog obilježava se u svijetu Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama u znak sjećanja na sestre Mirabel koje je brutalno dao ubiti diktator Rafael Trujillo u Dominikanskoj republici 1960. Sestre Mirabel su djelovale kao političke aktivistkinje u Dominikanskoj republici i postale vidljivim simbolom otpora diktatorskom režimu. Godine 1999. Ujedinjeni narodi službeno su potvrdili 25. studeni kao Međunarodni dan eliminacije nasilja nad ženama.

NASILJE NAD ŽENAMA I GDJE PRONAĆI VAŽNE INFORMACIJE

Vjerujem da većina ljudi danas zna da postoji više različih klasifikacija nasilja, ali možda manje da postoje i brojne definicije i oblici nasilja nad ženama.

U članku 1.  Deklaracije o uklanjanju nasilja nad ženama, usvojenoj na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda 20. prosinca 1993. godine,  terminom „nasilje nad ženama“ označava se bilo  koji čin  nasilja  zasnovanog  na spolno/rodnoj  osnovi  koje  rezultira,  ili  može  rezultirati, fizičkom,  spolnom ili  psihološkom  povredom  ili  patnjom žene,  uključujući  i  prijetnje takvim  djelima,   prisilu   ili   svojevoljno  oduzimanje  slobode,  bilo  u  javnom  ili privatnom životu. 

Na internetu postoji kvalitetna stranica na kojoj se mogu naći važne i detaljne informacije o nasilju nad ženama, mogućnostima prijave nasilja, vijesti, izjave podrške poznatih osoba, česta pitanja poput „Kako mogu prepoznati nezdravu vezu, postoje li naznake da je osoba nasilnik, koje su karakteristike zlostavljanih žena itd.“  Stranica se nalazi na linku: http://www.sigurnomjesto.hr/savjetovanje/oblici-nasilja/ i dijelim ju u nadi kako će možda nekome čitatelju ili čitateljici pomoći u pronalaženju potrebnih informacija.

STRUKTURNO NASILJE I KRŠENJE LJUDSKIH PRAVA

I tako, dok se mnogi, kao i sama, unezvjereno pitam kako je moguće da je sudac u slučaju nasilja nad ženom požeško-slavonskog župana donio odluku kakvu je donio, kao i drugim sličnim slučajevima našeg pravosuđa, pitam se i koliko je onih koji su čuli ili znaju kakvo je to strukturno nasilje o kojemu sam ovih dana čitala.

A upravo navedeni slučaj povezujem s ovom vrstom nasilja. Strukturno nasilje je ono kod kojega nema prepoznatog počinitelja. Puno ljudi vidi da su im životi ugroženi, da se krše njihova ljudska prava, a da se ne može uočiti neposredna uzročna veza između onih koji trpe nasilje i nasilnog čina. Govorimo o ljudima kojima je uskraćena sloboda u političkom totalitarnom režimu, koji žive u bijedi zbog ekonomskog stanja, povrijeđeno je njihovo dostojanstvo zbog rasnih, seksualnih ili religijskih diskriminacija i sl. Dakle ekonomske, političke ili društvene strukture mogu imati razornije posljedice od oružja.

Možda će netko misliti da pretjerujem, no nije li sudska odluka u ovom slučaju, osim što pokazuje zatajenje zdravog razuma, odraz  nereverzibilnosti našeg pravosuđa unatoč svim sličnim slučajevima kada su mnogi od nas digli glas za ljudska prava kroz akcije, inicijative, prosvjede i kampanje. Strukturno nasilje prisutno je bez imalo dvojbe jer ovaj, kao i mnogi drugi slični slučajevi, pokazuju kršenja ljudskih prava, a mi se pitamo kako je to moguće. Tko je kriv? „Eee, pa to ti je naša država!“, čut ćete na svakom ćošku.

24. listopada 2019. godine Vlada RH uputila je u saborsku proceduru izmjene Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, Kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku. Izmjenama tih Zakona za mnoga kaznena djela propisuju se strože kazne, a kako će sve završiti još ćemo vidjeti.

JEDNA OD TRI

Koliko je trebalo vremena da Vlada napokon krene u proceduru izmjena gore navedenih zakona?! Koliko je zlostavljanih žena propatilo, koliko ih je šutilo i trpilo, koliko ih nije dobilo pomoć, podršku i zaštitu, koliko ih živi s posljedicama različitih oblika i razmjera, koliko ih je ubijeno, … Što mislite koliko ih sada doživljava nasilje, a šuti i KOLIKO ĆE IH I DALJE ŠUTJETI NAKON ŠTO SU ČULE NEMILU KAZNU ZA POČINITELJA U NAJAKTUALNIJEM SLUČAJU NASILJA NAD ŽENOM U HRVATSKOJ?

Što mislite tko su i gdje žive zlostavljane žene, je li koja blizu vas? Pogledajte dobro oko sebe. Nasilje je, nažalost, vrlo blizu, događa se i onima za koje nikada ne biste pomislili da se događa ili se dogodilo. Ja ih poznajem nekoliko, ali… i ja sam jedna od njih. Da, ja sam JEDNA OD TRI! I zato dižem glas protiv nasilja nad ženama te apeliram na strogo kažnjavanje počinitelja, smještaj počinitelja (ne žrtava!) u posebne rehabilitacijske ustanove, a ne da žrtve (posebno majke s djecom) moraju napuštati vlastite domove, i na sustav podrške žrtvama koji će im pomoć vratiti život u normalu.