29. ožujka 2024.

Osijek Express

Vijesti iz Osijeka – Ili dobre ili loše ;)

Ines Novak piše o putovanjima: Od potrebe do strasti i kako mogu promijeniti život

5 min read
INES NOVAK - Više od 10 godina Ines Novak radi u civilnom sektoru i to s djecom. Diplomirala je na Pravnom fakultetu u Osijeku te završila Pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičku izobrazbu na Odsjeku za cjeloživotno obrazovanje Filozofskog fakulteta u Osijeku. Sudjeluje na brojnim edukacijama vezanim uz rad s djecom i mladima. Nakon 5 godina rada u Dokkici, postaje predsjednica Udruge. U slobodno vrijeme piše pjesme i priče za djecu.
ines novak

Putovanja – top tema putoljubaca, marketinški izazov turističkim agencijama, inspiracija putopiscima… ma čitava „putozofija“ prisutna na razne načine u životnim konceptima čovjeka. Kad govorimo o putovanjima u odnosu prema ljudima, možemo se složiti kako postoje oni koji ih vole i oni koji ih ne vole.

Valja spomenuti kako razlika u želji/ potrebi/ ljubavi prema putovanjima može značajno utjecati i na partnerski odnos. U to sam se uvjerila kroz priče ljudi koji su u nastojanjima stvaranja partnerskih odnosa često došli do točke preokreta upravo kroz prizmu putovanja jer, jedan voli i želi putovati, a drugi ne. Naravno, ova razlika se produbljuje u slučajevima strastvenih ljubitelja putovanja koji uz svog partnera žele proći svijeta, a ovom drugom to nije po šlifu.

Poznajem mnoge ljude koji vole putovanja, često putuju i iznova se vesele svakom novom. Sasvim je već poznato ih u danas nije toliko teško ostvariti kao nekad, a onaj važan segment putovalačkog koncepta života – novac, nije osnovno mjerilo prema kojem će se ljudi za njih odlučiti. Znam mnoge ljude koji nisu nešto ekstra opareni, a ipak se odlučuju na putovanja. Nije to nimalo teško za razumjeti kad si čovjek postavi jasne ciljeve. Tko želi – taj će naći način u potpunosti je primjenjiv princip i u ovom slučaju. Putovanja su nečiji stil, vrijednost a, nekima, i smisao života…

O putovanjima se piše na razne načine, a ja bih se u ovoj kolumni osvrnula više na duhovnu dimenziju koja čovjeku donosi promjene na osobnoj razini. Kao što je svaki čovjek jedinstven, tako je i njegov odnos prema svakom putovanju jedinstven.

Imam prijateljicu koja je imala vrlo turbulentan život. Mlada se udala i rodila, bila je u ratu u kojem je i ranjena, prošla je zlostavljanje u jednom braku, u drugom je imala muža koji se odao kocki, izvanbračnim švrljanjima… U vrijeme kad je saznala da ima karcinom, muž ju je napustio i otišao kod druge žene, a ona je ostala živjeti s kćerima. Ostala je živjeti! Nije se predala zloćudnoj bolesti iako prognoze za ozdravljenje nisu bile dobre. Rekla mi je da je za vrijeme dok je išla na kemoterapiju odlučila ostatak života putovati. I tako radi već nekoliko godina. Obožava putovati, a sa svakog se vraća, puna zanimljivih priča. Po prirodi je ekstrovertirana, druželjubiva, komunikativna, zabavna i stručnjak za podizanje atmosfere pa neizmjerno volim slušati o njenim avanturama koje priča s velikim žarom u očima, scenskim pokretima i osmjehom kojega ne skida s lica.

Nerijetko mi šalje ponude za putovanja ne bi li me upecala na koje jer, kaže kako sam dobra partnerica za putovanja, obzirom da smo karakterno slične. Nažalost, zbog svoje majčinske uloge i poslovnih obveza nisam u mogućnosti joj se pridružiti (osim na neka kraća) pa joj govorim kako će na mene morati još malo pričekati dok mi ovo dvoje mlađe djece malo ne otfrknu.

Putovanja oplemenjuju čovjeka, mijenjaju ga iznutra. Svako donosi nešto novo. Koliko će čovjek uzeti/ donijeti za sebeovisi o njegovoj otvorenosti/prijemčljivosti, ali i drugim čimbenicima. Svatko ima svoj „filter“ pa ćete od različitih ljudi čuti različite priče za iste destinacije. No, kao što sam već spomenula, ne bih se osvrtala na neke objektivne okolnosti ili činjenice, već na onaj subjektivni doprinos čovjekovoj osobnoj nadogradnji.

Ako krenemo od premise kako je putovanje prilika za usvajanje novih uvida i iskustava, onda je u potpunosti jasno kako će nam donijeti neke novitete na osobnoj razini. Učenje kroz iskustvo putovanja može biti iznimno plodonosno za daljnji tijek života.

Vrijeme u kojemu živimo ne obećava previše mogućnosti za putovanja. Brojna su otkazana, a zbog neizvjesnosti uzrokovane koronom upitna su buduća. Neki su se odlučili na putovanja i putuju, neki su bez obzira na situaciju uplatili i buduću destinaciju, kao i moja prijateljica. Nemogućnost putovanja donosi i donijet će brojne negativne posljedice za društvo i pojedince. Kaže izreka kako čovjek uviđa vrijednosti nečega tek kad toga usfali.

Razvoj civilizacije tekao je u smjeru težnje čovjeka za povezivanjem – s drugim ljudima i drugim mjestima. Danas, nakon toliko tehnoloških dostignuća koja su nam omogućila biti u kratkom vremenu na drugom kraju svijeta, opet smo zapeli. Zapeli smo mi, ne samo lokacijski, pa ne možemo putovati, nego i na razne druge načine. Zapeli smo kroz humanost, gospodarstvo, politiku, pravosuđe, školstvo, zdravstvo… Zapeli smo lokalno i globalno.

Dok razmišljamo o sadašnjosti ili budućnosti, na ovaj ili onaj način, možemo iskoristiti slobodu kretanja i do nekih bližih destinacija naše zajednice, županije, Slavonije ili Hrvatske. Ovisi, naravno, o tome koliko ste daleko spremni putovati. Vjerujem da ima brojnih mjesta u vašoj blizini na kojima niste bili.  Nerijetko čujem kako su ljudi na domaćem terenu otkrili zgodne destinacije za koje nisu znali ili nisu o njima razmišljali. Svaki čovjek neminovno ima potrebu za kretanjem. Pitanje je samo koliko daleko je spreman otići.

Dok neki razmišljaju o putovanjima, bližima ili daljima, ili dok čekate bolje vrijeme za neko putovanje, predlažem što češće putovati na jednu destinaciju koju neki možda već dobro poznaju, a neki malo manje. Neki misle da ju poznaju, dok im drugi znaju reći da ju ipak tako dobro ne poznaju. Putovanje u središte sebe ili kako znamo reći doći k sebi možda za nekoga zvuči suviše filozofski ili teatralno, nekome beznačajno, ali ima onih koji dobro znaju o čemu govorim. Osobno poznajem mnoge koji već dugo dolaze na ovu destinaciju, trude se. Možda svaki puta idu i novim putem, ali ne odustaju. Negdje piše kako je najteže čovjeku doći do samoga sebe.

Svako putovanje dopire do unutrašnjeg svijeta čovjeka. Donosi mu nova iskustva, nov doživljaj svijeta, ali i novi doživljaj samoga sebe. Na putovanju zvanom život usudite se katkada zakoračiti i na neke nove destinacije. Zna se dogoditi da na prvu pomislite kako je nešto bezveze, a kasnije shvatite da i nije bilo tako loše. Posjećujte što češće ovu destinaciju jer svako putovanje do sebe se višestruko isplati. Najčešće je besplatno, ali ako nekome treba vodič, nije loše i dati koju kunu. Do sljedeće kolumne, pozdravljam vas iz Osijeka u kojemu sanjam o nekim novim budućim projektima kojima bismo omogućili putovanja djeci iz siromašnih obitelji.

Foto: Ines Novak (osobna arhiva)

Facebook Comments