Šećeranama bi mogao pomoći predsjednik HGK!? Na blisku temu je doktorirao u Osijeku…
2 min read
Šećerana u Virovitici se gasi, navodno će i osječka, prenijeli smo prije koji dan članak AgroKluba, a kako se navodno radnicima osiguravaju otpremnine, ali se o tome malo ili uopće ne govori. Sve je izvjesnije zapravo da industrija šećera u Hrvatskoj ima problema. Ali, možda imamo stručnjaka za područje detekcije i rješavanje problema šećerne industrije, utjelovljenog u predsjedniku Hrvatske gospodarske komore.
Dr. sc. Luka Burilović, predsjednik HGK, onaj kojeg šira javnost u Hrvatskoj poznaje otkako je primio cjepivo i otkako se raspravljalo o ukidanju članarine Komori, doktorirao je na temu “Pozicioniranje hrvatske industrije šećera na tržištu Europske unije”.
– Po završetku poslijediplomskog specijalističkog studija ekonomije i menadžmenta na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, na istomu je fakultetu završio i doktorski studij. Do izbora za predsjednika HGK bio je predsjednik Uprave Sladorane d. d. u Županji, prije toga zamjenik predsjednika Uprave, a od travnja 2004. do veljače 2006. radio je kao pomoćnik ministra u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Od 1996. do 2004. godine bio je zamjenik načelnika Općine Nijemci, a prije toga bio je vlasnik i direktor tvrtke Agrotehna iz Lipovca. Dragovoljac je Domovinskog rata – stoji u njegovoj biografiji na mrežnim stranicama HGK.
– Od danas je hrvatska i europska akademska zajednica bogatija za još jednog vrlo bitnog doktora znanosti. Čestitamo dr.sc. Luki Buriloviću koji je danas obranio doktorat znanosti na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Dr.sc. Luka Burilović je obranio doktorsku disertaciju na temu: “Pozicioniranje hrvatske industrije šećera na tržištu Europske unije”… – među ostalim je 14. lipnja 2019. napisano na mrežnim stranicama Ekonomskog fakulteta u Osijeku.
U sažetku njegova rada, objavljenog na stranici Nacionalni repozitorij disertacija i znanstvenih magistarskih radova, on predviđa probleme…
– Pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji, hrvatskoj industriji proizvodnje šećera otvorena je prilika za bolje pozicioniranje na tržištu koje ima više od 500 milijuna potrošača. Unatoč tome, površine zasijane šećernom repom u Republici Hrvatskoj, a samim time i proizvodnja šećera iz šećerne repe, od 2006. do 2016. godine bilježe konstantan pad – stoji između ostalog u sažetku, a od kojeg se više može pročitati OVDJE. (Burilović, L. (2019). Pozicioniranje hrvatske industrije šećera na tržištu Europske unije (Disertacija). Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:145:647260)
Foto: Youtube, HGK, EFOS (screenshot)
